U
povodu Svjetskog dana srca, 1. listopada, na Trgu bana Jelačića
organizirat će se javnozdravstvena akcija “Pokreni svoj život, saznaj
kardiovaskularni rizik”, u sklopu koje će građani moći provjeriti krvni
tlak, kolesterol i glukozu, najavila je u srijedu zaklada Hrvatska kuća
srca.
Upravitelj zaklade Davor
Miličić upozorio je da su kardiovaskularne bolesti vodeći problem
zdravstva u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj koja je ponovno ušla u
kategoriju država visokog rizika iako, kao sredozemna zemlja, može
višestruko smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Građani se premalo informiraju, no unatoč tome Hrvatska bilježi blagi
pad smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, koja je prije 10 godina
iznosila 53, 4 posto, a lani 47, 4 posto.
“Hrvatski građani ne odlaze na preventivne preglede i ne drže se
uputa liječnika, a koliko je to važno govore primjeri zemalja Sjeverne
Europe koje su u zadnjih deset godina zbog promjene načina života došle
su do ranga niskog kardiovaskularnog rizika”, kazao je Miličić.
U Hrvatskoj 40 posto stanovništva boluje od povišenog krvnog tlaka, a
samo trećina njih liječi se propisno. Muškarci oboljevaju desetak
godina ranije, ali se kod žena, kada uđu u razdoblje menopauze, opasnost
od bolesti povećava.
Miličić je predstavio projekt “Čuvari srca” kojim će se građanima
omogućiti lakše informiranje i najavio da će se projekt usmjeriti prema
1,5 milijuna radnika. “Omogućit ćemo edukaciju, davati stručne savjete,
podupirati logistički, ali i nagrađivati poslodavce koji se najviše
brinu za zdravlje svojih zaposlenika”, rekao je.
Voditeljica Odsjeka za srčano-žilne bolesti HZJZ-a Verica Kralj
izvijestila je kako je prvi uzrok smrtnosti kod nas i dalje bolest
cirkulacijskog sustava s 25.694 umrle osobe prošle godine. Umrlih
muškaraca bilo je je 41,67 posto, a žena 52,85 posto, što pobija mit
da od kardiovaskularnih bolesti umire više muškaraca. Najviše je osoba
umrlo od ishemijske bolesti srca, njih 11.509, a od cerebrovaskularnih
bolesti 7433 osobe, kazala je.
O važnosti tjelesne aktivnosti u prevenciji srčano-žilnih bolesti
govorila je instruktorica pilatesa Asja Petersen, upozorivši da je od
1950. godine sjedilački način života porastao za 83 posto. Na to je
uvelike utjecao suvremeni način života, jer se godišnje na poslu odradi
oko 350 radnih sati više nego prije.
Pozvala je građane na tjelesnu aktivnost, poput šetnje ili
vožnje biciklom, iskorištavanja pauze za hodanje parkom i sl. Dovoljno
je 30 minuta umjerene aktivnosti kako bi se poboljšala tjelesna i
psihička zdrastvena slika, te umanjio svakodnevni stres.
