Osobe treće životne dobi koje se bave nekim hobijem osjećaju se zdravije i zadovoljnije te pokazuju manje simptoma depresije od onih koji nisu skloni bilo kakvim redovitim slobodnim aktivnostima, rezultati su znanstvene analize pet studija kojima su obuhvaćeni sudionici iz 16 zemalja svijeta.
Istraživači smatraju da bi iz ovih vrlo konkretnih podataka
kreatori politika mogli izvući pouku i poduzeti odgovarajuće
mjere.
U sklopu istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u stručnom
znanstvenom časopisu Nature Medicine, ispitano je sveukupno više
od 93.000 ljudi prosječne dobi između 71,7 i 75,9 godina u
Sjedinjenim Državama, Kini, Japanu i nekim europskim zemljama.
Sudionici su odgovarali na pitanja o svojim slobodnim
aktivnostima i dobrobiti koju im one donose.
Autori studije zaključili su da se, općenito bolje osjećaju
ispitanici koji se bave hobijima i uživaju u slobodnim
aktivnostima koje im odgovaraju.
Na rezultate nisu utjecali čimbenici poput postojanja partnerske
veze, statusa zaposlenja ili redovitih kućnih prihoda.
Kreativno provođenje slobodnoga vremena
Izraz hobi (engl. hobby) koristi se da bi se opisala
aktivnost kojom se ljudi najradije bave u slobodno vrijeme, sami
ili s drugima, iz zadovoljstva i zabave, poput primjerice,
bavljenja slikanjem ili drugim umjetnostima, izradom raznih
predmeta, čitanjem, sportom, vrtlarenjem, volontiranjem,
članstvom u nekom klubu….
Kada je posrijedi prevalencija pokazalo se da postoje velike
razlike od zemlje do zemlje.
Tako je više od 90 posto ispitanika treće životne dobi
u Njemačkoj u upitniku odgovorilo da se bavi nekim hobijem.
Istodobno je taj postotak u Italiji iznosio samo 54 posto, a
u Španjolskoj 51 posto. Pokazalo se da je uvjerljivi lider Danska
s 96 posto.
Različiti životni uvjeti nisu bitno utjecali na rezultate.
Pokazalo se da je u zemljama u kojima su evidentirana
visoka mjesta na ljestvici
Svjetskoga indeksa sreće i onima s očekivanim duljim
životnim vijekom stanovnika, poput Danske, Švedske i
Švicarske zastupljenost hobija među pripadnicima treće
životne dobi bila vrlo visoka.
Autori su ustanovili da je povezanost između hobija i psihološkog
blagostanja bila relativno postojana među ispitanicima
svih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju.
Premda studija ukazuje na korelaciju, ipak ne uspostavlja
uzročno-posljedičnu vezu između aktivnosti kojima se stariji bave
u slobodno vrijeme i njihova blagostanja.
Posljedično nije moguće sa sigurnošću zaključiti čine li hobiji
ljude sretnijima i zdravijima ili je vjerojatnije da će se
sretniji i zdraviji ljudi odlučiti za neki hobi.
Sophie Wickham sa Sveučilišta u Liverpoolu, koja nije sudjelovala
u istraživanju, komentirala je da su rezultati uvjerljivi zbog
opsežnosti analize.
Globalno mentalno zdravlje u krizi
Može se pretpostaviti da postoji uzročno-posljedična veza, smatra
ona i dodaje da su rezultati osobito važni s obzirom na činjenicu
da je globalno mentalno zdravlje u krizi.
Depresija je jedan od najčešćih uzroka invaliditeta, s globalnim
ekonomskim troškom koji je u 2010. procijenjen na 2,5 bilijuna
dolara, nakon čega je nastavio naglo rasti.
Prioritet bi trebala biti isplativa rješenja, smatraju
istraživači koji pozivaju donositelje odluka i kreatore politika
iz cijeloga svijeta da razmisle i da se zamisle nad rezultatima
studije koja potvrđuje da aktivnost starijih, ali i svih ostalih
u slobodno vrijeme znatno koristi mentalnom zdravlju pojedinca.
Istraživački tim, koji je vodila Daisy Fancourt sa Sveučilišnog
koledža u Londonu, vjeruje da bi rezultati istraživanja mogli
utjecati na razvoj programa za pomoć starijim osobama i na to da
se svi koji žele mogu baviti hobijem koji ih privlači i raduje.
Ističe da bi takav pristup mogao biti od golemog značaja, osobito
s obzirom na to da je životni vijek sve dulji i da živimo u sve
starijim društvima.