Prekomjerna tjelesna težina i neaktivnost u podlozi su trećine slučajeva raka dojke, zloćudne bolesti od koje u Hrvatskoj godišnje oboli više od 2900 žena, a umre ih oko 700.

Sve veći broj dokaza potvrđuje vezu između zdravog načina života i manjeg rizika od razvoja ove vrste raka, ističe Europska koalicija za borbu protiv raka dojke Europa Donna.

Aktivnost, dobro uravnotežena prehrana i održavanje normalne tjelesne težine tri su jednostavna, ali ključna životna izbora, poručuju iz te organizacije.

Tjelesna neaktivnost

Dugotrajno sjedalačko ponašanje povezano je s povećanim rizikom od raka dojke, prema meta-analizama. Rizik se povećava s povećanjem vremena sjedenja, osobito s gledanjem televizije. Sjedenje na poslu povezano je s povećanjem rizika od raka dojke za više od 15 posto.

Biti aktivna dulje od 30 minuta dnevno moglo bi smanjiti rizik za 20 posto, pokazuju istraživanja čiji zaključci sugeriraju korist čak i ako se žena aktivira tek nakon menopauze, kažu u organizaciji Europa Donna.

Kako bi smanjile rizik od raka dojke, žene bi se trebale baviti umjerenom tjelovježbom najmanje 30-60 minuta svaki dan.

Treba imati na umu da tjelesna aktivnost nije samo sport, već uključuje i šetnju, rad u vrtu, ples i sl.

Zdrava prehrana i borba protiv debljine

Povećanim utjecajem estrogena tumači se povezanost između debljine i učestalosti obolijevanja od karcinoma dojke kod žena u postmenopauzi. Sprega je viška kilograma i viška estrogena uzročno-posljedična: masne naslage luče estrogen, a potom estrogen uzrokuje stvaranje dodatnih masnih naslaga.

Upravo estrogen može pospješiti rast tumorskih stanica u nekih vrsta tumora dojke, a u udruzi Europa Donna tvrde da pretile žene u postmenopauzi koje uspiju postići zdravu težinu mogu smanjiti rizik od raka dojke za 50 posto.

Stoga preporučuju uravnoteženu prehranu, dnevno svježe voće i povrće, kao i ograničavanje crvenog mesa i izbjegavanje prerađene hrane.

Preporučena mediteranska prehrana uključuje svakodnevno:

• mahunarke, s naglaskom na soji

• cjelovite žitarice

• sjemenke

• orašaste plodove

• svježe voće i povrće u raznim bojama s naglaskom na zelenom povrću

• maslinovo ulje

• kupusnjače

Važno je i da hrana bude bogata vlaknima, ali i proteinima. Kao izvori proteina preporučuju se:

• niskomasni mliječni proizvodi

• tofu

• orašasti plodovi i maslac od orašastih plodova

• biljni izvori proteina iz mahunarki

• riba

• bijelo meso

Fitoestrogeni su najviše zastupljeni u soji, tofuu, lanenom sjemenu i neljuštenim žitaricama, pšeničnim klicama i riži.

Folati također smanjuju rizik nastanka karcinoma, a folatima bogate namirnice su limun, grejp i naranče te zeleno povrće kao što su špinat, grah i grašak.

Antikarcinogeno djelovanje imaju prokulica, brokula i kupus.

Vrlo je bitan i unos Omega-3 masnih kiselina kako bi se uravnotežio omjer s Omega-6 koje djeluju kod upalnih procesa povezanih s karcinomom dojke. Osim plave ribe, odličan su izbor laneno ulje i sjemenke lana, a snažan utjecaj na imunološki sustav imaju, između ostalih, beta glukan iz medicinskih gljiva maitake, shitake i drugih te vitamini C, D i E.