Prekomjerna tjelesna težina i neaktivnost u podlozi su trećine slučajeva raka dojke, zloćudne bolesti od koje u Hrvatskoj godišnje oboli više od 2900 žena, a umre ih oko 700.
Sve veći broj dokaza potvrđuje vezu između zdravog načina života
i manjeg rizika od razvoja ove vrste raka, ističe Europska
koalicija za borbu protiv raka dojke Europa Donna.
Aktivnost, dobro uravnotežena prehrana i održavanje normalne
tjelesne težine tri su jednostavna, ali ključna životna izbora,
poručuju iz te organizacije.
Tjelesna neaktivnost
Dugotrajno sjedalačko ponašanje povezano je s povećanim rizikom
od raka dojke, prema meta-analizama. Rizik se povećava s
povećanjem vremena sjedenja, osobito s gledanjem televizije.
Sjedenje na poslu povezano je s povećanjem rizika od raka dojke
za više od 15 posto.
Biti aktivna dulje od 30 minuta dnevno moglo bi smanjiti rizik za
20 posto, pokazuju istraživanja čiji zaključci sugeriraju korist
čak i ako se žena aktivira tek nakon menopauze, kažu u
organizaciji Europa Donna.
Kako bi smanjile rizik od raka dojke, žene bi se trebale baviti
umjerenom tjelovježbom najmanje 30-60 minuta svaki dan.
Treba imati na umu da tjelesna aktivnost nije samo sport, već
uključuje i šetnju, rad u vrtu, ples i sl.
Zdrava prehrana i borba protiv debljine
Povećanim utjecajem estrogena tumači se povezanost između
debljine i učestalosti obolijevanja od karcinoma dojke kod žena u
postmenopauzi. Sprega je viška kilograma i viška estrogena
uzročno-posljedična: masne naslage luče estrogen, a potom
estrogen uzrokuje stvaranje dodatnih masnih naslaga.
Upravo estrogen može pospješiti rast tumorskih stanica u nekih
vrsta tumora dojke, a u udruzi Europa Donna tvrde da pretile žene
u postmenopauzi koje uspiju postići zdravu težinu mogu smanjiti
rizik od raka dojke za 50 posto.
Stoga preporučuju uravnoteženu prehranu, dnevno svježe voće i
povrće, kao i ograničavanje crvenog mesa i izbjegavanje prerađene
hrane.
Preporučena mediteranska prehrana uključuje svakodnevno:
• mahunarke, s naglaskom na soji
• cjelovite žitarice
• sjemenke
• orašaste plodove
• svježe voće i povrće u raznim bojama s naglaskom na zelenom
povrću
• maslinovo ulje
• kupusnjače
Važno je i da hrana bude bogata vlaknima, ali i proteinima. Kao
izvori proteina preporučuju se:
• niskomasni mliječni proizvodi
• tofu
• orašasti plodovi i maslac od orašastih plodova
• biljni izvori proteina iz mahunarki
• riba
• bijelo meso
Fitoestrogeni su najviše zastupljeni u soji, tofuu, lanenom
sjemenu i neljuštenim žitaricama, pšeničnim klicama i riži.
Folati također smanjuju rizik nastanka karcinoma, a folatima
bogate namirnice su limun, grejp i naranče te zeleno povrće kao
što su špinat, grah i grašak.
Antikarcinogeno djelovanje imaju prokulica, brokula i kupus.
Vrlo je bitan i unos Omega-3 masnih kiselina kako bi se
uravnotežio omjer s Omega-6 koje djeluju kod upalnih procesa
povezanih s karcinomom dojke. Osim plave ribe, odličan su izbor
laneno ulje i sjemenke lana, a snažan utjecaj na imunološki
sustav imaju, između ostalih, beta glukan iz medicinskih gljiva
maitake, shitake i drugih te vitamini C, D i E.