Kako klimatske promjene uzimaju maha, uzgoj osnovnih namirnica suočava se sa sve većim izazovima. Vrućine, suše i poplave sve su češće i intenzivnije, što ozbiljno ugrožava stabilnost prinosa krumpira.

Kako bi krumpir, kao osnovna prehrambena kultura, opstao i davao potrebne prinose u budućnosti, znanstvenici rade na tome kako ga učiniti otpornijim na stres izazvan klimatskim promjenama.

Međunarodni tim pod vodstvom Sveučilišta u Beču proveo je opsežno istraživanje kroz četverogodišnji EU projekt “Adapt” o tome kako krumpir reagira na razne stresne uvjete, uključujući visoke temperature, sušu i prekomjernu vlagu uslijed poplava, prenosi klix.

Ova će otkrića koristit će se za buduće uzgajivačke prakse čiji je cilj prilagodba krumpira na ekstremnije klimatske uvjete.

Krumpir je jedna od najvažnijih prehrambenih kultura na svijetu, ali ujedno i vrlo osjetljiva na promjene klimatskih uvjeta. Vrućina i suša mogu znatno smanjiti prinose, dok nagle poplave, uzrokovane obilnim oborinama, prijete uništiti cijele usjeve u samo nekoliko dana.

Kako bi utvrdili koje vrste krumpira bolje podnose ekstremne uvjete, znanstvenici su analizirali reakcije krumpira na različite stresne situacije. Naime, prikupljeni su brojni uzorci u ključnim fazama rasta biljaka te su obavljene precizne laboratorijske analize.

Otporne sorte

Rezultati su pokazali da pojedine sorte, koje obično daju manje prinose u normalnim uvjetima, zapravo imaju veću stabilnost prinosa u stresnim uvjetima.

Dio eksperimenata bio je i u kontroliranim uvjetima u laboratorijima, gdje se razina stresa mogla precizno regulirati. Znanstvenici su promatrali reakcije krumpira na stres na staničnoj razini, prateći promjene u genetskoj ekspresiji, prisutnosti hormona i drugih metaboličkih procesa u stvarnom vremenu.

Zahvaljujući tim analizama, otkriveni su specifični molekularni obrasci koji ukazuju na veću otpornost ili osjetljivost na stres. Ovi uzorci predstavljaju važnu osnovu za razvoj biljaka koje će biti otpornije na ekstremne klimatske uvjete.

U projektu je sudjelovalo deset vodećih akademskih institucija, četiri proizvođača krumpira te nekoliko specijaliziranih organizacija i tehnoloških agencija.

Sljedeća faza je usmjerena na primjenu novih znanja u praksi. U planu je koristiti identificirane molekularne markere za selekciju novih sorti krumpira koje su otpornije na sušu, visoke temperature i prekomjernu vlagu.

Takve bi vrste mogle igrati ključnu ulogu u stabilnosti sigurnosti hrane, čak i u uvjetima nepredvidivih klimatskih promjena.