Strepite li od skorašnjeg ranog spuštanja mraka ili se radujete što ćete "zauzvrat" dobiti jedan sat sna ekstra? Znanstvenici pokreću studiju koja će pomoći da dobijemo bolji uvid u to kako ustvari utječe na vaše generalno stanje i doživljavanje vremena.

U noći između 26. i 27. listopada 2024., kazaljke na satu pomaknut će se jedan sat unatrag, čime će se vratiti standardno srednjoeuropsko vrijeme i završiti razdoblje ljetnog računanja vremena. Provedene studije su se uglavnom fokusirale na negativne aspekte proljetne tranzicije poput utjecaja na san i kognitivno funkcioniranje.

Međutim, o zimskom pomicanju kazaljki zna se mnogo manje, kao i o utjecaju obje promjene kazaljki na našu percepciju vremena.

“Zanima nas što se događa kad se uhodani osjećaj za vrijeme odjednom prekine eksternim putem: osjećaju li se ljudi kao da imaju manje ili više vremena, utječe li to pozitivno na njih, ili pak negativno?”, pita se profesorica Ruth Ogden sa Sveučilišta u Liverpoolu, voditeljica studije.

Vrijeme kao psihološki element

“Vrijeme se kao psihološki element često zanemaruje. Naši životi oblikovani su satovima i svi mi se oslanjamo na vlastitu, unutarnju percepciju vremena. No imamo prilično manjkavo razumijevanje toga kako ono utječe na nas kao i toga što bi se moglo poduzeti kako bismo poboljšali živote ljudi”, prenosi Guardian.

Ogden se za ovo polje zainteresirala nakon što je doživjela prometnu nesreću tijekom kojeg je iskusila usporavanje vremena.

Otada je istraživala kako emotivno nabijeni događaji, poput covid lockdownova mogu imati distorzivno djelovanje na percepciju vremena. “Saznala sam da ljudi koji su se dobro nosili s pandemijom i imali niže razine anksioznosti, depresije i stresa, lockdown doživjeli prilično brzo, dok su ljudi koji su ga doživjeli sporo bili više izolirani od društva, depresivni i generalno nezadovoljniji sa ostvarenom razinom interakcije s drugime”, kazala je Ogen.

Studija je otvorena za sve odrasle osobe u Ujedinjenom Kraljevstvu i uključuje ispunjavanje online ankete o njihovim svakodnevnim životima i vremenskom pritisku s kojim se suočavaju. Sudionici su je ispunili ili tijekom tjedna prije ili nakon promjene sata, ili oboje.

Drugačije skupine

Jedno pitanje na koje se Ogden i njezini kolege nadaju odgovoriti je doživljavaju li društveno marginalizirane skupine ili oni koji se bore s vremenskim pritiskom, poput zaposlenih roditelja, promjenu sata drugačije od ljudi koji imaju veću kontrolu nad svojim vremenom.

“Posebno nas zanima odnos između vremena i moći, te kako kada drugi ljudi kontroliraju vrijeme, to može stvoriti razne vrste nepravde za određene skupine”, rekla je prof. Patricia Kingori, sociologinja na Ethoxu Sveučilišta u Oxfordu. Centar, koji vodi cjelokupni projekt.

Na primjer, Kingori i brazilski kolege rade sa ženama čija djeca imaju dugotrajne probleme kao posljedicu zaraze Zika virusom. Prema međunarodnom pravu, postoji samo kratak vremenski period tijekom kojeg takvi pojedinci mogu podnijeti tužbu protiv države, „ipak, kada su ljudi doživjeli traumu, često nisu u mogućnosti skupiti resurse da obave stvari na vrijeme kako bi ispoštovali ovaj rok , iako se i oni mogu osjećati kao da je vrijeme usporilo”, rekla je.

Kontrola vremena je vrsta moći

Drugi primjer je društveni pritisak koji mnoge žene osjećaju da imaju djecu tijekom vrlo uskog razdoblja svojih plodnih života – općenito između srednjih 20-ih i srednjih 30-ih, prenosi

“Radila sam i s mamama tinejdžericama i sa starijim ženama koje su posjećivale klinike za neplodnost, a jedna od zanimljivih stvari je da su u oba slučaja žene često osjećale da su uhvaćene u ‘krivom trenutku’, iako biološki gledano, mogle su imati djecu”, rekla je Kingori. “Kontrola vremena je vrsta meke moći koja djeluje na nas na načine koji nas često mogu učiniti da se osjećamo kao da smo zakasnili i kao da moramo “uloviti korak”, a ipak je često ne vidimo kao oblik moći.”

Dugoročni cilj projekta je identificirati strategije koje bi mogle pomoći u rješavanju takvih nejednakosti, potencijalno dovodeći do poboljšanja individualne i društvene dobrobiti.

“Za mene, promjena sata nam daje mali uvid u to što se događa kada se vrijeme promijeni za sve ostale, ali nije se baš promijenilo na isti način za vas, ili kada društvo nametne neka ograničenja na vaše vrijeme,” rekao je Ogden. “Također pokreće zanimljive ideje, poput trebamo li imati ljudsko pravo na vrijeme?”