Donosimo nekoliko savjeta kako spriječiti i smanjiti bacanje hrane, pri čemu je ključno planiranje kupovine i poznavanje oznaka na hrani, a posebice razlikovanje oznaka "najbolje upotrijebiti do" i "upotrijebiti do".

Standardi sigurnosti hrane za građane EU-a među najvišima su na svijetu, a upravo se u ovim zemljama godišnje baci više od 58 milijuna tona hrane. To je otprilike 131 kilograma po stanovniku, a taj trošak procjenjuje se na čak 132 milijarde eura.

Iako nam se ponekad ne čini tako, svatko od nas ima utjecaj na te brojke te može poduzeti jednostavne i učinkovite mjere kako bi se smanjile – kao što su planiranje obroka, iskorištavanje ostataka hrane, pravilno skladištenje hrane te razlikovanje datuma “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do” navedenih na ambalaži hrane, navodi Punkufer.hr.

U nastavku slijedi nekoliko savjeta o tome kako čuvati hranu i pravilno tumačiti rok trajanja s ambalaže.

Iščitavanje roka trajanja, uz pravilno čuvanje hrane, može smanjiti količinu otpada od hrane. Što je zapravo rok trajanja? Rok trajanja hrane predstavlja razdoblje tijekom kojeg je hrana sigurna za upotrebu, ali samo ako su zadovoljeni uvjeti pravilnog transporta, skladištenja i upotrebe.

Zato je bitno da razlikujemo kad je na namirnicama rok trajanja naveden kao datum minimalne trajnosti (“najbolje upotrijebiti do” ili “najbolje upotrijebiti do kraja”) ili kao “upotrijebiti do”.

Datum minimalne trajnosti (“najbolje upotrijebiti do” ili “najbolje upotrijebiti do kraja”) predstavlja razdoblje u kojem se može očekivati da će hrana zadržati svoja optimalna organoleptička svojstva; izvorni izgled, okus i teksturu.

Nakon isteka datuma minimalne trajnosti postoji mogućnost da će se neko od tih svojstava promijeniti, ali će hrana biti sigurna za konzumaciju još neko vrijeme, pod uvjetom da je pakiranje neotvoreno i neoštećeno te da se hrana čuvala prema uputama navedenima na pakiranju.

To se najčešće odnosi na čajeve, kavu, tjesteninu, začine, kekse i sokove.

“Upotrijebiti do”

Za lako kvarljivu hranu, poput svježeg mesa, svježe ribe i svježeg mlijeka, koristi se oznaka “upotrijebiti do”. Ona označava do kojeg je datuma hrana sigurna za konzumaciju i smije se konzumirati samo do tog datuma.

S ovom oznakom označavaju se, primjerice, tvornički pakirano svježe meso, svježa riba, svježa tjestenina, svježe mlijeko, meki i svježi sirevi, voćne salate, sendviči, svježe paštete i umaci. Nakon isteka roka ta se hrana smatra nesigurnom i štetnom za zdravlje i ne smije se konzumirati.

Oznaka datuma navodi se kao dan, mjesec i godina, ovisno o očekivanom roku trajnosti. Za rok trajnosti kraći od tri mjeseca navedeni su dan i mjesec, a za rok dulji od tri mjeseca, ali manji od 18 mjeseci, navedeni su mjesec i godina. Ako je pak rok dulji od 18 mjeseci, onda je navedena samo godina. Ponekad je naveden i pun datum, odnosno dan, mjesec i godina.

Meso i mliječni proizvodi

U trgovini uvijek provjerite rok trajanja, a radi li se o lako kvarljivim namirnicama poput svježeg mesa, svježe ribe i svježeg mlijeka, nikako ih ne konzumirajte nakon navedenog roka.

Za toplijih dana u kupovinu ponesite prijenosni hladnjak i tako transportirajte lako kvarljivu hranu do doma, gdje ćete je odmah po dolasku spremiti u hladnjak. Kad je svježe meso u pitanju, ako je unutar roka i ne planirate ga iskoristiti sljedećih dana – stavite ga u zamrzivač.

Prenatrpani hladnjak

Osim za okoliš, prenatrpani hladnjaci nisu najbolja opcija ni za naše zdravlje i novčanik. Pogotovo danas kad su nam trgovine dostupnije no ikada. Zato prije odlaska u kupovinu napravite popis namirnica koje vam trebaju za sljedećih nekoliko dana i ono najvažnije – nemojte pretjerivati s količinama kako biste spriječili nepotrebno gomilanje i naposljetku bacanje hrane i svakako već u trgovini provjeravajte rokove trajanja namirnica.

Za čuvanje hrane u hladnjaku također postoje neka pravila. Temperatura u njemu ne smije prelaziti 5 °C i ne treba ga natrpavati jer onda zrak ne može pravilno cirkulirati i jednako hladiti svu hranu.

Također, odvojite voće i povrće kako bi ono duže ostalo svježe. Recimo, jabuke, banane i rajčice ne bi trebale biti pohranjene blizu ostalog voća i povrća jer otpuštaju plin etilen, koji ubrzava proces zrenja i može ubrzati kvarenje drugih namirnica.

Ako se dogodi da se povrće malo smežura (najčešće se to događa s mrkvom i peršinom), možete mu vratiti svježinu tako što ćete ga pola sata prije kuhanja ili konzumiranja namočiti u hladnoj vodi.

Svježe meso čuvajte na donjim policama u hladnjaku u odvojenoj posudi kako tekućina mesa ne bi kapala po ostalim namirnicama u hladnjaku, odnosno kako se one ne bi kontaminirale. Mliječne proizvode i jaja čuvajte na srednjoj polici, a izbjegavajte njihovo čuvanje u vratima hladnjaka jer svakim otvaranjem vrata namirnice bivaju izložene sobnoj temperaturi i zraku, koji su glavni uzročnici kvarenja.

Pripazite i na slaganje namirnica prema roku trajanja. One namirnice s najkraćim rokom trajanja, kao i već otvorene namirnice, slažite u prednji dio hladnjaka, a stražnji dio hladnjaka namijenite čuvanju novokupljenih namirnica s duljim rokom trajanja. Na taj ćete način vjerojatnije potrošiti sve namirnice prije isteka njihova roka trajanja i smanjiti bacanje hrane.

One namirnice koje ne zahtijevaju čuvanje u hladnjaku skladištite prema uputama s ambalaže kako biste im očuvali kvalitetu. Da skladištenju treba pristupiti vrlo oprezno, dokaz su mikotoksini – toksični spojevi iz plijesni, koji su u pravilu bez boje, okusa i mirisa.

Mogu se pojaviti tijekom uzgoja, prerade, proizvodnje, transporta, ali i tijekom skladištenja hrane kod kuće. Najčešće se nalaze u žitaricama, brašnu, kruhu, sušenom voću, čajevima, kavi, začinima, vinu i pivu. S obzirom na to da je rast plijesni ubrzan uslijed povećane temperature i vlage, ti su uvjeti pogodni i za njihov nastanak. Ako ipak uočite plijesan na hrani, preporučuje se da je ne konzumirate kako biste izbjegli moguće zdravstvene tegobe.