Prema riječima stručnjaka, vježbanje na vrućini može nam pomoći da postanemo spremniji, ako to radimo ispravno.

“Uvijek mislim da su vježbanje i toplina veliki kardiovaskularni izazov”, rekao je Chris Byrne, fizioterapeut i viši predavač na Sveučilištu Exeter, za Fortune. To je zato što naš kardiovaskularni sustav mora žonglirati s dva bitna posla: cirkulacijom krvi, kisika i metaboličkog goriva do naših mišića te hlađenjem tijela

Tada se može dogoditi ono što Byrne naziva “odstupanje otkucaja srca”. U hladnijim uvjetima, vaš će broj otkucaja srca ostati stabilan uz održavanje istog napora tijekom vježbanja. Na vrućini, primjerice, unatoč trčanju istom brzinom, otkucaji srca počinju rasti, piše klix.ba.

“A to je znak da se kardiovaskularni sustav više fokusira na gubitak topline”, objašnjava Byrne.

S pravilnim ritmom i progresivnim treningom, naša tijela ne samo da se mogu prilagoditi vrućini, već ćemo moći i jače trenirati na višim temperaturama.

Ovdje dolaze do izražaja tri vitalne fizičke prilagodbe: niža središnja tjelesna temperatura, veći volumen krvi, što dovodi do većeg udarnog volumena – količine krvi izbačene po otkucaju srca i niži broj otkucaja srca u mirovanju.

Te prilagodbe rade zajedno kako bi kardiovaskularni sustav radio učinkovitije, s većom količinom krvi koja se ispumpava iz srca u minuti, objašnjava Byrne.

Prilagodba na toplinu dovodi do niže tjelesne temperature u mirovanju kako bi se poboljšala naša sposobnost da tako brzo gubimo toplinu.

Byrne kaže da se počinjemo znojiti čak i ranije zbog novospuštene tjelesne temperature. To znači da su se naša tijela prilagodila bržem pokretanju mehanizama za gubitak topline, što nam pomaže da se ohladimo. S ovim prilagodbama možete postići mnogo veći minutni volumen srca – ili mnogo veće napore – tijekom vježbanja.

“Ove prilagodbe omogućuju srcu da funkcionira učinkovitije kako bi ispunio dvostruke zadatke opskrbe gorivom mišićima koji rade i uklanjanja topline iz mišića koji rade”, kaže Byrne.

Bez obzira na sve, sigurnost bi vam trebala biti na prvom mjestu. Toplinske bolesti su stvarne – i mogu biti kobne u najekstremnijim slučajevima.

Byrne savjetuje da vježbate samo onoliko koliko možete podnijeti – ako osjetite da se pregrijavate, usporite ili odmah prestanite i ohladite se. Vlažnost također može biti opasan čimbenik, kaže on, jer vlaga u zraku sprječava znojenje – jednu od najvažnijih stvari koje naše tijelo čini da se ohladi.