Migrena je kronična bolest, čiji uzroci slabo shvaćeni od strane medicine, no novo istraživanje, provedeno nad miševima otkrilo je što bi mogao biti okidač za bol
Premda su simptomi migrene, među kojima se ističu
pulsirajuća bol u glavi, mučnina i zamagljen vid,
odavno poznati znanstvenicima, ono što ih i dalje zbunjuje je
način na koji moždana aktivnost uzrokuje migrene.
Nova studija porovedena nad miševima mogla bi ponuditi naznake o
neurološkim događajima koji izazivaju migrene.
Prema studiji, prije same migrene dolazi do kraćeg isključivanja
moždanih neurona. To privremeno mijenja sadržaj cerebrospinalne
tekućine, prozirne tekućine koja okružuje mozak i leđnu moždinu.
Ovaj promijenjeni sadržaj, sugeriraju istraživači, putuje kroz
prethodno nepoznatu rupu u anatomiji do živaca u lubanji gdje
aktivira receptore za bol i upale, uzrokujući glavobolje.
“Ovo otkriće predstavlja promjenu o tome kako istražujemo
glavobolju”, izjavio je neuroznanstvenih Gregory
Dussor za nature.
“Glavobolja bi mogla biti samo opći znak upozorenja za mnoge
stvari koje se događaju u mozgu, a koje nisu normalne”, dodao je.
Neuroznanstvenica Maiken Nedergaard dodaje kako migrena
zapravo štiti mozak. “Bol nas štiti jer nam govori da se
odmorimo, oporavimo i naspavamo”,kazala je.
Sam mozak nema receptore za bol; osjećaj glavobolje dolazi iz
područja izvan mozga koja su u perifernom živčanom sustavu.
Ali kako mozak pokreće živce da uzrokuju glavobolje, slabo je
poznato, što ih čini teškim za liječenje.
Znanstvenici koji su radili s miševima odlučili su istražiti
određenu vrstu glavobolje, poznatu i kao ušna migrena.
Jedna trećina osoba koje pate od migrene doživi fazu prije
glavobolje poznatu kao aura koja ima simptome kao što su mučnina,
povraćanje, osjetljivost na svjetlo i obamrlost.
Može trajati pet minuta do sat vremena. Tijekom aure, mozak
doživljava zamračenje koje se naziva kortikalna
šireća depresija (CSD), koja uzrokuje da se aktivnost
moždanih neurona na kratko vrijeme isključi.
Studije o migrenama, sugeriraju su da se glavobolja događa kada
molekule cerebrospinalne tekućine iscure iz mozga i aktiviraju
živce u moždanim ovojnicama, slojevima koji štite mozak i leđnu
moždinu.
Autori su istraživali miševe koji su doživjeli CSD i analizirali
kretanje i sadržaj njihove cerebrospinalne tekućine. Tijekom faze
CSD-a otkrili su da su im koncentracije nekih proteina u
cerebrospinalnoj tekućini pale daleko ispod uobičajenih razina.
Razine drugih proteina su se više nego udvostručile, uključujući
protein CGRP koji prenosi bol, a koji je jedna od meta lijekova
protiv migrene.
Istraživači su također otkrili prethodno nepoznatu prazninu u
zaštitnim slojevima oko trigeminalnog ganglija, koja omogućuje da
cerebrospinalna tekućina preplavi ove živčane stanice.
Znanstvenici koji su proveli studiju zaključili su kako bi buduće
studije trebale istražiti zašto proteini u cerebrospinalnoj
tekućini, uzrokuju glavobolje, a ne druge vrste boli.
“Ovo će pokrenuti puno zanimljivih pitanja i vjerojatno će biti
izvor mnogih novih istraživačkih projekata”, zaključio je Dussor.