Polovica pušača nikada nije pokušala prestati pušiti, a 44 posto ih priznaje da su slabije upoznati s negativnim utjecajem pušenja na zdravlje, pokazalo je nacionalno istraživanje koje je u utorak predstavila Udruga za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH).

Istraživanje kojim je tvrtka Promocija plus obuhvatila 600 pušača u dobi od 18 do 75 godina pokazalo je da čak 52 posto ispitanika puši više od 10 godina, od čega četvrtina dulje od 20 godina.

Cigarete su kao tradicionalni dimni proizvodi i dalje najčešći oblik konzumacije te ih koristi 82 posto ispitanika, dok 18 posto koristi bezdimne proizvode, rekao je predsjednik Udruge Ranko Stevanovć na skupu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Oko 72 posto ispitanika koji danas puše bezdimne proizvode prethodno je koristilo cigarete, a kao najvažnije prednosti ističu manje kašlja i lakše disanje kao i manje smrada u životnom prostoru.

Prema istraživanju oko 57 posto ispitanika smatra da su bezdimni proizvodi jednako štetni ili štetniji od dimnih.

Zabrinjavajući su podaci po kojima je najmanje 9000 smrti godišnje povezano s pušenjem klasičnih duhanskih proizvoda.

No, prestati pušiti pokušalo je 51 posto ispitanika s tim da je prosječno razdoblje prestanka pušenja tek nešto više od tri mjeseca.

Zdravstvene probleme povezane s pušenjem navelo je samo 14,9 posto ispitanika dok je više od 70 posto pušača izjavilo da uživa u pušenju, što ukazuje da pristup dugogodišnjim pušačima ne može biti temeljen samo na zahtjevu za apstinencijom.

Oko 65 posto ispitanika vjeruje da su osobna odlučnost i svijest o štetnosti pušenja najučinkovitiji pomagači u prestanku, dok čak tri četvrtine smatra da je dostupnost programa za odvikavanje od pušenja loša.

Predsjednik Udruge Stevanovć rekao je da se smanjivanjem konzumacije cigareta smanjuje više od 90 posto unosa količine toksičnih spojeva koji nastaju u žaru i dimu cigarete.

Stoga je važno, dodao je, integrirati principe smanjenja štete po zdravlje koji mogu pomoći okorjelim pušačima da pređu s klasičnih dimnih proizvoda na manje štetne, bezdimne alternative.

U HZJZ-u su izneseni i podaci o pretilosti po kojima 20 posto djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, a oko 15 posto debljinu.

"Mlade generacije žive nezdravije, a najveći problemi su sjedilački način života, provođenje više od dva sata pred ekranima te manjak sna i nepravilna prehrana", rekla je predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara Darija Vranešić Bender.

Stanje nije bolje ni kod odraslih jer gotovo svaki drugi muški ispitanik ima prekomjernu težinu dok je taj postotak kod žena 35.