Nema sumnje da geni igraju važnu ulogu u našem zdravlju i dugovječnosti. Međutim, mnogi precjenjuju utjecaj genetskih faktora kada je u pitanju to koliko dugo živimo.

Studije su pokazale da je genetika odgovorna za samo 25 posto varijacija u ljudskom životnom vijeku. Preostalih 75 posto svodi se na sreću, okoliš i održavanje dobrih zdravstvenih navika, kažu stručnjaci. Istraživanje o stogodišnjacima otkrilo je koje su točno prakse najčešće među onima koji žive do 100 godina, piše Best Life.

Iako ne možete kontrolirati sve kada je u pitanju zdravlje, donošenje dobrih svakodnevnih odluka može pomoći da se stvari preokrenu u vašu korist, sugerira istraživanje.

Ovo je šest svakodnevnih navika koje bi vam mogle pomoći da doživite stotu u dobrom zdravlju.

Kretanje

Kako starite, normalno je primijetiti promjene koje utječu na vaše kosti, mišiće i zglobove, a sve to može utjecati na vašu pokretljivost.

Međutim, istraživanje pokazuje da je nastavak redovite tjelesne aktivnosti ključna odrednica dugovječnosti i da se ljudi koji dožive 100 godina obično nastavljaju kretati bez obzira na svoju dob.

Analiza, koja je promatrala rezultate 13 studija o odnosu između tjelesne aktivnosti i smrtnosti, otkrila je da su fizički aktivni ljudi smanjili rizik od smrti iz bilo kojeg razloga za oko 30 do 35 posto u usporedbi s neaktivnim osobama.

Povezanost

Dok je prosječni životni vijek u Pakistanu 66 godina, stanovnici jedne zabačene planinske regije poznate kao dolina Hunza navodno imaju prosječan životni vijek od 100.

Brojna istraživanja potvrđuju da društvena povezanost može imati izvanredan učinak na naš životni vijek.

“Ljudi Hunze brinu jedni o drugima, posebno o starijim članovima zajednice. Ovdje ne postoje domovi za umirovljenike. Starce se jako poštuje i o njima brinu njihove obitelji”, napisala je Samantha Shea za CNBC.

Prerađena hrana

Nije tajna da prehrana igra važnu ulogu u zdravlju ili da redovito jedenje prerađene hrane može dovesti do zdravstvenih rizika. Međutim, mnogi ljudi ne shvaćaju da promjena prehrane u bilo kojoj dobi – čak i postupna – može povećati vjerojatnost da ćete živjeti do 100 godina.

Studija iz 2017. objavljena u časopisu New England Journal of Medicine otkrila je da poboljšanje prehrane, čak i u srednjim godinama ili kasnije, može produljiti vaš životni vijek za više od desetljeća. Zapravo, ta je studija otkrila da je poboljšanje prehrane od 20 posto povezano s smanjenjem smrtnosti od svih uzroka od 14 posto.

Da biste iskoristili prednosti, pokušajte dodati više voća, povrća, cjelovitih žitarica, zdravih masti i nemasnih bjelančevina dok minimalizirate dodanu sol, šećer i konzervanse.

Bez životinjskih proizvoda

Studije o Plavim zonama – područjima u svijetu koja imaju veći broj stogodišnjaka od prosječnog – također sugeriraju da bi smanjenje unosa mesa moglo pomoći da doživite 100 godina. Oni koji proučavaju ove točke dugovječnosti utvrdili su da stogodišnjaci u Plavim zonama jedu oko 50 grama ili manje mesa oko pet puta mjesečno, a većina jede i manje mliječnih proizvoda u usporedbi s općom populacijom.

Bez stresa

Čini se da zadržavanje pozitivnog stava i niske razine stresa također imaju zaštitni učinak na dugovječnost među ljudima koji žive do 100 godina.

Studija objavljena u Arhivu gerontologije i gerijatrije ukazuje na to da, iako su stogodišnjaci skloni kroničnom stresu zbog progresivnog gubitka samodostatnosti, više od polovice njih je imalo nisku razinu anksioznosti i pokazali su emocionalnu sklonost reagiranju s niskom ansioznošću.

Ne pušenju

Ako ste pušač koji se nada da ćete doživjeti 100 godina, jedna od najboljih stvari koje možete učiniti je prestati. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), duhan ubije do 50 posto onih koji ne prestanu pušiti.

“Pušenje cigareta jasno je povezano s najčešćim uzrocima smrti kod starijih osoba i pridonosi višoj stopi smrtnosti i stopi invaliditeta povezanoj s mnogim kroničnim bolestima koje su uobičajene u ovoj dobnoj skupini”, objašnjava jedna studija o pušačkim navikama stogodišnjaka.

Samo 2,7 posto ljudi koji dožive 100. pušači su, pokazalo je istraživanje.