Je li pravilo "bez jela nakon 20 sati" zaista dobro za vaše zdravlje? Čak i ako ne provodite vremenski ograničenu dijetu poput povremenog posta, možda ste uveli određene prakse u svoju večernju rutinu.

Varijacije “nema jela nakon 20 sati” godinama lebde u našoj svijesti. Jedenje kratko prije spavanja povezano je s refluksom kiseline, poremećajem probave i utjecajem na šećer u krvi (što sve može uzrokovati loš noćni odmor).

Ali je li doista tako bitna stvar jesti nakon osam sati?

Što o večernjem hranjenju kažu dijetetičari i gastroenterolozi

“Kad pojedinci konzumiraju hranu tijekom noći, ona se češće sastoji od prerađene hrane s visokim udjelom ugljikohidrata i masti, a ne od pažljivo planiranih i uravnoteženih obroka”, kaže liječnica Janese S. Laster.

Objasnila je da vrijeme jela može utjecati na vašu probavu, apsorpciju i metabolizam – što u konačnici utječe na težinu.

Studija iz 2022. to podupire: Istraživači su otkrili da je jedenje kasnije tijekom dana povećalo glad sudionika studije, smanjilo količinu kalorija koje sagorijevaju i dovelo do većeg skladištenja masti.

Večernja razina aktivnosti, čak i zajedničko uživanje u hrani bi mogli igrati značajnu ulogu. Ako ste putovali, možda ste primijetili da su u zemljama poput Španjolske, gdje se večera često poslužuje u 22 sata ili kasnije, stope pretilosti niže nego u, npr., SAD-u.

Ipak, Laster je primijetila da je “općenito prihvaćeno da je rana večera povezana sa stabilnom težinom.”

Osim učinaka na debljanje, jedenje u kasnijim satima također može dovesti do problema s probavom.

“Jedenje neposredno prije spavanja ili prije nego što legnete značajno povećava GERB ili refluks kiseline pa ga iz tog razloga ne preporučujem”, rekla je gastroenterologinja Caroline Soyka za Health.

Dakle, je li stvarno tako loše jesti nakon 8?

Svakome od nas život ponekad bude kaotičan. Što ako vaš raspored ne dopušta da jedete ranije?

Srećom, jedenje nakon 20 sati vjerojatno nije štetno za vaše zdravlje.

“Iako postoje dokazi koji povezuju kasnonoćno jedenje s mogućim zdravstvenim problemima kao što su loša probava, debljanje i drugi problemi, to nije nužno točno za sve”, izjavila je Julie Pace, registrirana dijetetičarka i osnivačica Core Nutrition Health and Wellness.

“Veliku razliku kod noćnih zalogaja čini to grickate li nešto zdravo ili ne”, objasnila je Bess Berger, registrirana dijetetičarka i vlasnica privatne ordinacije Nutrition by Bess.

“Ako pojedemo ostatke pizze, sladoleda ili čipsa, bez obzira na doba dana, to nisu zdravi izbori”, objasnila je Berger. “Umjesto toga, ako odaberemo voće, povrće, nemasne proteine ili orašaste plodove, bez obzira na doba dana, to su zdravi izbori, koji vam pružaju veliku energiju i hranjive tvari.”

Ako vam dnevni raspored ne daje vremena za jelo prije 20 sati, to ne znači da biste trebali preskakati obroke.

Ako živite s dijabetesom ili drugim problemima šećera u krvi, važno je pridržavati se preporuka liječnika o vremenskom rasporedu obroka i međuobroka. Predugo vrijeme bez jela može biti opasno.

Iako je 20 sati nekim ljudima možda idealno vrijeme da prestanu jesti, to nije univerzalno pravilo.

Ako želite odabrati vrijeme kada ćete prestati jesti, Laster savjetuje da razmislite o rasporedu svoje obitelji, kao i svim zdravstvenim problemima koje biste možda željeli riješiti odabirom vremena za hranjenje.

Ako je moguće, pokušajte si ostaviti malo vremena između večere i odlaska u krevet.

“Budući da su svačiji rasporedi različiti i ‘unutarnji satovi’ mogu varirati, preporučujem da završite s jelom najmanje dva do tri sata prije spavanja”, kaže Soyka.

To bi vam trebalo omogućiti da ostanete siti cijelu večer i da ne idete u krevet gladni