Kada je riječ o planinarenju, ne morate se uvijek odlučivati za izazovne staze koje testiraju vašu izdržljivost. Lagane planinarske staze pružaju jednako zadovoljstvo prirodom te nude opušteno istraživanje okoline bez napora. Čak i ako niste u nekoj kondiciji, postoje brojne staze koje možete prijeći, a koje će vam pružiti divne krajolike, svjež zrak i dobru rekreaciju.

Planinarenje je aktivnost koja se odvija na otvorenom gotovo po svim vremenskim prilikama, bila to hladnoća, snijeg, vjetar ili sunce i vrućina. Iz tog razloga i postoje različite kategorije planinara, objašnjava za N1 Renato Milovski, predsjednik Planinarskog Kluba Horizont iz Velike Gorice, ujedno i planinski vodič.

Među kategorijama su planinari šetači, planinari visokogorci, planinari alpinisti i drugi, te tu svakako spadaju i planinari koji se odlučuju za lagane planinarske staze. Ovisno o tome u koju skupinu pripadate, o tome će ovisiti i specifična oprema koja će vam trebati.

Ako se odlučujete za nešto lakše puteve, onda spadate u šetače.

“Postoji jedna izreka koja kaže da ne postoji loše vrijeme za planinarenje već samo loša oprema. Napominjem i da hodanje po ravnom nije planinarenje”, govori Milovski.

Lagane planinarske staze

Planinarske staze se rangiraju po nekoliko parametara. Pri odabiru staze koja će biti dobra za vašu rekreaciju trebate obratiti pažnju na njenu težinu. Lagane planinarske staze prikladne su za planinarenje ako ste početnik ili one koji žele opušteno istraživati u prirodi.

Planinski vodič, Renato Milovski, navodi kako je nekoliko aspekata po kojima se rangiraju planinarske staze, a to su:

– konfiguracija terena: ovisno o tome radi li se o kamenu, zemlji, travi ili drugom terenu

– duljina staze: od početka do nekog vrha

– nagib ili strmina staze

– izračun koliko ukupan uspon po putu moramo svladati da bismo došli do vrha

Ovo dakle objašnjava da što je staza kraća, ravnija, te teren glađi bez nekih velikih prepreka, to znači da se radi o laganoj planinarskoj stazi.

Laganije staze su kraće, imaju manju visinsku razliku što znači da nema toliko strmih uspona ili spuštanja. Kod laganih staza za planinarenje nema puno prepreka, riječ je o ravnom ili blago valovitom terenu. Te staze su obično i jako dobro označene s jasnim putokazima. Unatoč tome što se radi o laganoj stazi, potrebna je oprema, no dovoljna će biti osnovna planinarska oprema.

Uz sve navedeno kao dodatni element težine uzima se i vrijeme potrebno za ukupan uspon.

Kada se svi ovi elementi uzmu u obzir, dobiva se jedna generalna ocjena težine planinarskih staza:

– K1: lagano, manje od pet sati, visinska razlika manja od 500 metara

– K2: srednje teško, od pet do sedam sati, visinska razlika od 500 do 1000 metara

– K3: teško, od sedam do devet sati, visinske razlike od 1000 do 1300 metara

– K4: vrlo teško, više od devet sati, visinske razlike veće od 1300 metara

Lagane planinarske staze su klasificirane kao najlakše i spadaju u kategoriju K1.

Kategorija K1 uključuje staze koje su kraće, relativno ravne, bez izrazitih uspona i spusteva te ne zahtijevaju posebnu fizičku izdržljivost. Ove staze su pogodne za obitelji, rekreativce, starije osobe i sve one koji preferiraju opuštenije planinarenje.

Popis laganih planinarskih staza u Hrvatskoj

Staze označene s K1 idealne su za početnike koji žele isprobati planinarenje, obitelji koje žele provesti dan u prirodi ili bilo koga tko preferira jednostavno istraživanje bez izraženih fizičkih izazova. Takvih laganih staza u Hrvatskoj ima puno. Planinski vodič Renato Milovski za N1 je izdvojio par.

1. Sljeme

Jedna od najlakših staza na sljemenu je staza broj 13. Kreće se iz Šestina, odnosno kod restorana “Šestinski lagvić” prema Kraljičinom zdencu. Staza ima lagani uspon oko 180 m/nv, dužine je oko 3 kilometra. Podloga je zemljana, a za vrijeme kiša može biti blatna.

“Idealna je za početnike i šetače, a posebno za obitelji s djecom koje žele ugodnu i kratku šetnju. Vrijeme koje je potrebno za proći stazu u jednom smjeru je oko sat vremena”, navodi Milovski.

2. Samoborsko gorje

Pješačka staza od Šoićeve kuće do Cerinskog Vira također je idealna za početnike i obitelj. Za proći stazu potrebno je oko sat vremena ugodne šetnje. Put po kojem se planinari je šumski put, a usponi su samo djelomično malo strmiji.

3. Ravna gora (Hrvatsko zagorje)

Ravna gora u Hrvatskom zagorju je idealna lagana planinarska staza. Većinom prolazi kroz šumu, a može se uključiti i posjet dvorcu Trakošćanu. Na planinarsku stazu se uključuje kod parkirališta kod hotela Trakošćana, a do vrha se može doći različitim putevima. Vrijeme potrebno da se dođe od početne lokacije do vrha je oko sat vremena i to lagane šetnje. Uspon je blage strmine, a put je šumski.

4. Risnjak (Gorski kotar)

Staza Leska u Nacionalnom parku Risnjak je dobra planinarska staza za početnike, a uz to je i poučna. Stoga je idealna za obitelji s djecom.

“Staza Leska počinje u Crnom lugu, kružnog je oblika, nema nešto puno uspona. Podloga je mjestimice makadam, a mjestimično zemljana. Staza je dugačka 4,2 kilometra, ukupno vrijeme obilaska je cca 1:30 sati. Na stazi se nalaze i informativne ploče s edukativnim sadržajem”, ističe Milovski.

Uz navedene staze, od nekoliko planinara smo dobili zanimljive dodatne prijedloge, poput ovog planinarke Donatelle Pauković.

Kako sama navodi, za nju težina staze ovisi ponajviše o tome u kojoj je fizičkoj kondiciji, ali i što želi od samog planinarenja – stajanje i uživanje u prirodi ili stizanje do vrha u predviđenom vremenu.

“Nekad sam Bikčevićevom stazom broj 18 na Medvednici, koju neki smatraju laganom, znala doći do Puntijarke za malo više od sat vremena, a nekad bih morala raditi i po nekoliko stanki”, objašnjava Pauković.

Ističe i kako inače lagane staze mogu biti dosta zahtjevne ako nisu dobri vremenski uvjeti zbog čega uvijek morate biti spremni na sve što vas može dočekati.

Ovo su staze koje izdvaja:

5. Life on Mars Trail na Pagu

Staza se može prolaziti u duljini od četiri do 16 kilometara te staze variraju od laganih do zahtjevnijih koje traže posebnu opremu.

Velik dio staze vodi kroz jedan od najposebnijih krajolika u Hrvatskoj; s jedne strane su predivne plaže, s druge pogled na otok Pag i Velebit. Odnedavno je dodana i Via ferrata dio staze od 100 metara gdje prelazite preko stijene iznad mora koja povezuje rt Sušac i uvalu Slanu – taj dio namijenjen je aktivnijim sportašima te je potrebno korištenje posebne adekvatne opreme.

Više o stazi možete pronaći na stranicama Turističke zajednice otoka Paga.

6. Planinarska staza 14 ili Lustekova staza, Medvednica

Staza 14 jedna je od najpopularnijih i jedna od laganih planinarskih staza na Medvednici. Ova staza ima ujednačen nagib uspona tijekom cijele trase puta. Duljina staze je 6,4 kilometra, a prosječno vrijeme prolaza je oko dva sata i 20 minuta.

Uz tu stazu, popularna za planinarenje u Zagrebu je i staza 15 koja je dugačka 2,9 kilometara i prolazi se u prosjeku za sat i 20 minuta. Na stazu se kreće kod stanice Gračani i kreće se prema sjeveru u Medvednicu. Na oko pola puta se nalazi planinarsko sklonište Adolfovac. Pri kraju se dolazi do Stare lugarnice, doma Željezničar i na kraju do Činovničke livade.

Oprema za lagane planinarske staze

Unatoč tomu što se radi o laganim planinarskim stazama, morate biti spremni na sve uvjete i moguće poteškoće koje vas mogu zadesiti na putu. Stoga je i dalje bitno da imate dobru opremu, ali i da se dobro pripremite prije odlaska na planinarenje.

Planinski vodič Renato Milovski ističe da je prije odlaska na teren obavezno nužno proučiti teren i njegovu konfiguraciju, a posebno vrijeme koje će vam biti potrebno kako vas ne bi ulovila noć.

Ovo su još neki od savjeta stručnjaka za planinarenje:

Oprema za planinarenje

1. Čvrste gojzerice

“Mnogi šetači, pa i sami planinari odlaze na planinarenje u tenisicama, no to je pogrešno, planinarske gojzerice čuvaju i štite skočni zglob, podloga je puno čvršća te se ne osjete toliko neravnine podloge. Uz to, mogu dugo zadržavati prodor vode.”

2. Odjeća mora biti višeslojna, sukladna vremenskim prognozama

“Bolje i kvalitetnije je imati više tanjih i funkcionalnih stvari na sebi nego jednu debelu”, objašnjava Milovski.

Odjeća mora biti funkcionalna, paropropusna da možemo dobro regulirati toplinu tijela. Dodaje kako je bolje da vam je na početku planinarenja malo hladnije nego da vam je toplo jer ćete se ubrzo ugrijati, vjerojatno već u prvih deset minuta. Ne preporučuje se pamučna odjeća jer upijaju puno vlage, no sporo se suše.

3. Ponesite ruksak

Ne preveliki, u kojem ćete ponijeti nešto hrane prema vlastitim potrebama, obavezno tekućine kao što su voda, čaj, sok i to u prosjeku oko litru.

“Dva do tri sata prije planinarenja ne bismo trebali imati velike obroke, a za vrijeme planinarenja, ukoliko postoji potreba, dobro je pojesti bananu koja sadrži kalij, a koji pomaže kod bolova u mišićima te npr. kikiriki koji nadoknađuje elektrolite koji se gube znojenjem.”

Ključni savjeti za planinare početnike

Prije odlaska na bilo koju planinu važno je:

1. Proučiti teren 

Važno je znati konfiguraciju planine, potrebno vrijeme za uspon, te sa sobom obavezno imati kartu i kompas ili planinarski GPS uređaj s ucrtanom rutom. Mobiteli nisu preporučeni, jer njihovi satelitski prijemnici u šumi slabo ili nikako love satelite te često baterije ne traju dugo.

2. Proučiti prognozu vremena za to područje

Jednu od kvalitetnih prognoza i to za specifično područje daje norveški servis.

3. Javiti najbližoj rodbini ili prijateljima gdje idete i kada se planirate vratiti

U našim krajevima, posebno u šumskim predjelima (Gorski kotar, Velebit,…) je slaba pokrivenost signalom za mobitele te u slučaju potrebe nećete se moći nikome javiti niti tražiti pomoć.

4. Priključite se planinarskom društvu

Da biste sve probleme izbjegli najbolje se je priključiti nekom od planinarskih društava i klubova u kojima djeluju profesionalni vodiči koji sve ove radnje odrade, a onda vi sigurno i bezbrižno možete ići na planinarski izlet.

Planinarka Donatella upravo to i ističe.

“Svakom entuzijastu koji tek počinje planinariti preporučila bih da prije planiranja bilo kakvih većih planinarskih pothvata ili kupovanja skupe opreme prvo upiše neku od brojnih planinarskih škola kako bi se upoznao s osnovama planinarenja, iz prve ruke čuo savjete iskusnijih planinara, a naposljetku i pronašao ekipu s kojom će ići u svoje prve planinarske pohode, jer planinarenje je definitivno društvena aktivnost.”

Ako već sada razmišljate o tome da prođete neku laganu planinarsku stazu, razmislite o tome da nastavite s ovom odličnom rekreacijom.