Med je sladak, gust i viskozan proizvod specifičnog okusa i mirisa što ga medonosne pčele proizvode iz nektara ili drugih slatkih biljnih sokova te im dodaju vlastite specifične tvari pa ga odlažu u saće da sazrije.

To je namirnica od davnina poznata čovjeku, vrlo cijenjena zbog njegove nutritivne vrijednosti. Za medom se posezalo i u slučaju bolesti i kada je trebalo zadovoljiti potrebu za slatkim. 

Nutritivna vrijednost

Kaplja meda sadrži više od sto za organizam važnih sastojaka. To su prije svega šećeri kojih ima i do 75% (fruktoza 38%, glukoza 30%, saharoza 1-2%, a ostatak čine maltoza i ostali disaharidi), voda 18%, organske kiseline 0,3% (jabučna, vinska, limunska), enzimi, minerali 0,2% (željezo, bakar, mangan, silicij, klor, kalcij, kalij, natrij, magnezij i dr.), vitamini C i B kompleks te fitokemikalije (flavonoidi i fenoli) koje imaju antioksidativna svojstva.

Kako u medu ima i peludnih zrnaca on sadrži i nešto proteina.

Med je dva puta slađi od šećera jer sadrži fruktozu, a ujedno je i siromašniji energijom jer sadrži vodu.

Obični šećer ili saharoza je disaharid i tijelo ga najprije pomoću enzima rastavlja na glukozu i fruktozu tj. invertira ga. Budući je med već prirodni invertni šećer naš ga organizam ne treba rastavljati. Dakle, med je probavljiviji i zato pogodniji za ljudski organizam, a osobito za malu djecu koja su osjetljive probave, za bolesnike i starije ljude.

Dokazano je i da organizam u sebi zadržava više kalcija iz hrane, ako se obični šećer zamijeni medom, a to isto vrijedi i za magnezij. Vitamini, proteini i neke druge tvari, iako ih u medu nema mnogo, ipak daju prednost medu u ljudskoj prehrani.
Med je također dobro poznat i sportašima jer im osigurava brzi izvor energije (glukoza) i to kroz dulji vremenski period, zbog sadržaja fruktoze, koja ima nešto sporiju razgradnju od glukoze.

Bez obzira na sve beneficije kojima med obiluje, on se ne preporuča djeci mlađoj od jedne godine jer u sebi može sadržavati spore koje uzrokuju botulizam.

Naime, dojenče još nema otporan probavni sustav te predstavlja pogodan medij za rast takvih spora koje počinju proizvoditi bakterije, koje pak luče toksine koji uzrokuju botulizam. Probavni sustav starije djece i odraslih otporan je na ove spore u koncentracijama koje su prisutne u medu.

Med je zbog prisutnosti peludi potencijalan alergen. Ipak, istraživanja pokazuju da su alergije na med relativno rijetke u odnosu na druge alergije na hranu. 

Utjecaj na zdravlje

Med poboljšava rad svih organa, potiče umnu i fizičku aktivnost, povećava imunitet i daje snagu čitavom organizmu, brzo i potpuno se apsorbira.

Med poboljšava otpornost organizma na infekcije i zaraze jer ima antiseptičko djelovanje.

Osim toga, higroskopan je te veže i izbacuje suvišnu vodu iz organizma.

Odličan je protiv hunjavice, prehlade i suhog kašlja. Čisti krv od toksina i pomaže kod slabokrvnosti jer stimulira produkciju hemoglobina. Poboljšava apsorpciju lijekova i čini ih djelotvornijim te štiti organizam od štetnih ostataka istih. Također ima pozitivan učinak na otklanjanje zubnog plaka.

Najpoznatije vrste meda

Ovisno o vrsti nektara iz kojeg se dobiva, postoje različite vrste meda, koje se razlikuju po boji, sastavu, okusu i mirisu. Tako je tamniji med bogatiji mineralima od svjetlijeg. Svaka vrsta meda dobra je za određene tegobe.

Bagremov med - pomaže kod tegoba dišnih organa, umirujuće djeluje kod nervoza i nesanice. Najčešće se koristi i najbolje djelovanje polučuje kao dodatak u čajevima od kamilice, matičnjaka i kantariona.
Kestenov med – smirujuće djeluje na bolesti probavnih organa, žući i jetre. Poboljšava cirkulaciju krvi i štiti periferne krvne žile. Najčešće se koristi i najbolje djelovanje polučuje kao dodatak u čajevima od kamilice, šipurka i majčine dušice.
Livadni med - je blagi pa je dobar za djecu kao i starije osobe koje boluju od neke akutne ili kronične bolesti. Naročito dobro pomaže srčanim bolesnicima kao i osobama sa niskim krvnim tlakom.
Lipov med – ima antiseptičko i umirujuće djelovanje, a koristi se kod bronhitisa, prehlade, hunjavice te pomaže kod iskašljavanja.
Kaduljin med –izvanredno djeluje na ublažavanje suhog kašlja i prehlada, a olakšava i izbacivanje sluzi iz dušnika i bronhija.
Vrijeskov med - pomaže protiv reume, bolesti mokraćnih kanala i bubrega. Najćešće se koristi u čajevima od breze, kamilice i šipka.
Medljikovac (tamni šumski med) - kristalizira se već u saću. Popravlja slabokrvnost, pogotovo uzrokovanu nedostatkom željeza. Uzima se u voćnim napitcima ili sokovima od višnje, breskve ili kupine. U svom sastavu nema cvjetnog meda. Koristi se i poslije iscrpljenosti, nakon teških operacija. Trudnice ga mogu uzimati tijekom cijele trudnoće.

Kristalizacija meda

Kristalizacija (granulacija) je osobina svakog prirodnog meda. Brzina kristalizacije u skladištima (ambalaži) ovisi o odnosu glukoze i fruktoze, kao i temperaturi pri kojoj se med čuva.

Ukoliko je u medu sadržaj glukoze viši, te se približava sadržaju fruktoze, med brže kristalizira. Temperatura ispod 20°C ubrzava kristajizaciju meda, dok je vlažnost zraka u prostoriji usporava.

Najbrže kristalizira medljikovac. Kristalizirani med može se iz čvrstog stanja vratiti u tekuće, ako se posuda sa kristaliziranim medom stavi u vodu zagrijanu na konstantnu temperaturu od oko 40°C, pri čemu ne gubi na ljekovitosti.