Hormoni imaju veliki utjecaj na našu svakodnevicu te u konačnici na kvalitetu života.

Endorfin, serotonin i dopamin su glavna tri hormona koji dovode do osjećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina kako da se njihovo lučenje potakne.

Faktori kao što je pravilna prehrana, fizičke aktivnosti i kreativni hobiji mogu utjecati na njihovo lučenje, piše Klix.ba.

Endorfin

Kretanje je dugo slovilo kao sredstvo protiv depresije, a znanost je i dokazala tu njegovu spasonosnu ulogu: sport i drugi umjereni tjelesni napori proizvode mjerljiv fiziološki učinak koji pruža osjećaj psihofizičkog blagostanja.Englezi to zovu runner’s high, što možemo prevesti kao trkačka euforija. Međutim, nije riječ samo o trčanju nego o svakoj tjelesnoj aktivnosti koja zahtijeva malo veći napor, dakle i o biciklizmu, plivanju, košarci, žustrom hodanju, radu u vrtu, seksu itd.

Dopamin

Dopamin utječe na naše raspoloženje, san, pamćenje, učenje i koncentraciju. Stručnjaci smatraju da je dopamin više povezan s motivacijom, željom i nagonom. Dobar balans dopamina od vitalnog je značaja za fizičko i mentalno blagostanje.

Način ishrane može utjecati na razine dopamina. Smatra se da zasićene masnoće izazivaju upalne procese koji mogu utjecati na lučenje dopamina.Uslijed nedostatka proteina moguć je manjak l-tirozina, aminokiseline koja pomaže produkciju dopamina.

Fizička aktivnost može povećati razinu dopamina u tijelu. Redovne šetnje, plivanje ili vožnja bicikla mogu pomoći. Promjene u načinu prehrane mogu stimulirati lučenje dopamina.

Neke studije navode da nezasićene masti nemaju isti efekt, prehrana koja sadrži više dobrih nezasićenih masnoća, uz dodatak voća, povrća i proteina može biti korisna.

Aminokiselina l-tirozin je posebno važna, jer je tijelu potrebna za proizvodnju dopamina. L-tirozina ima u piletini, govedini, jajima, bademima, avokadu, bananama.

Avokado i banane su i prirodni izvori samog dopamina, zajedno s drugim namirnicama, kao što su grašak, patlidžani, agrumi, rajčica.

Serotonin

Serotonin je prirodni monoaminski neurotransmiter koji prenosi signale između živčanih stanica u cijelom tijelu. Osim što kontrolira emocije, utječe i na motoričke funkcije.Jednako tako, utječe i na raspoloženje, a poznat je i kao jedan od hormona sreće. Osobi pomaže i bolje zaspati, važan je za probavu, ali i za zacjeljivanje rana i za kontrolu seksualnih funkcija.

Postoje istraživanja koja kažu kako manjak ove kemikalije može utjecati i na pojavu depresije.

Tako se razina ovog spoja može povećati izlaganjem dnevnom svijetlu, vježbanjem, pravilnom prehranom i meditacijom.

Što se tiče prehrane, najviše će na razinu serotonina utjecati složeni ugljikohidrati kao što su povrće, voće, mahunarke ili cjelovite žitarice.

Kada se jedu ove namirnice tijelo proizvodi više inzulina, a on onda pomaže mišićima da privuku više aminokiselina, a time i daju bolju priliku triptofanu da dođe do mozga.