Posljednjih tjedana priča se da Europska unija, zbog štetnosti, zabranjuje kreme s retinolom. To nije posve točno. Porazgovarali smo sa zagrebačkom kozmetičkom stručnjakinjom i doznali sve o novom zakonu koji regulira mnogima omiljeni eliksir mladosti

Retinoidi  su heroji u njezi kože iz mnogih razloga – smanjuju linije, bore i pigmentacije, sužavaju pore, a potiču proizvodnju kolagena i ublažavaju akne. Mnogi mu tepaju da je “sveti gral pomlađivanja”. Ipak, u posljednje je vrijeme došao na zao glas. Ne pričamo samo o neželjenim nuspojavama (kao što su suhoća i ljuštenje kože) već o nečem ozbiljnijem.

Retinol ili vitamin A već je godinama na radaru Europske unije. Znanstveni odbor za sigurnost potrošača (SCCS) još je 2016. godine raspravljao o zakonskom nacrtu o sigurnosnim razinama koncentracija vitamina A, odnosno o znanstvenom mišljenju o vitaminu A.

Da ubrzamo, nekoliko godina kasnije, znanstvenici su došli do sljedećeg zaključka. Da vas poštedimo muke, ne – retinol neće biti zabranjen u Europskoj uniji, ali neke se stvari ipak mijenjaju. Radi se o visini dozvoljene koncentracije u kozmetičkim proizvodima.

“Koncentracija vitamina A (retinol, retinil acetat, retinil palmitat) u kozmetičkim će proizvodima ubuduće biti ograničena – do 0,05 % retinola u losionu za tijelo te do 0,3 % retinola u ostalim proizvodima koji dulje vrijeme ostaju na koži (osim losiona za tijelo), kao i onima koji se ispiru s površine kože“, navodi Gordana Gorinšek, magistra inženjerka fitomedicine i procjeniteljica sigurnosti kozmetičkih proizvoda na tržištu EU-a.

Zašto se podigla ovolika bura oko retinola možda se pitate? “U pozadini ovih zakonskih promjena leži činjenica da se količina vitamina A unesenog u organizam približila gornjoj granici prihvatljivosti i sigurnosti“, objašnjava Gorinšek.

Vitamin A jedan je od vitamina topivih u mastima. Unosimo ga u organizam hranom (kao što su jetrica, jaja, maslac, vrhnje) i dodacima prehrani. Postoji opravdana bojazan da bi, s obzirom na prehrambene navike, tempo i količine konzumacije suplemenata, izloženost vitaminu A iz hrane i dodataka prehrani mogla premašiti gornju granicu, a tome doprinosi i vitamin A iz kozmetike. Ne u značajnijoj mjeri, ali ipak doprinosi.

“Iako je vitamin A važan za normalno funkcioniranje organizma, njegovo pretjerano konzumiranje može pokazati svoju ružnu stranu, pa može uzrokovati gubitak kose i obrva, ispucale usne, suhu kožu, oslabljene kosti, oštećenje jetre, pa čak i oštećenja fetusa“, tumači Gorinšek zaključujući da je zbog toga EU odlučila ograničiti primjenu oblika vitamina A u kozmetičkoj industriji.

Promjene nastupaju uskoro. Drugim riječima, do kraja ove godine imate vremena za napraviti zalihe svoje omiljene kreme za pomlađivanje. A ako vaša koža ne podnosi dobro retinol i tražite alternativu, upoznajte se s bakuchiolom.