Magnezij je neophodan za normalno funkcioniranje cijelog organizma. Bez magnezija ne bi bilo proizvodnje energije i metabolički procesi u organizmu se uopće ne bi mogli odvijati

Magnezij igra izuzetno važnu ulogu u organizmu jer sudjeluje u više od 300 enzimskih sustava gdje je angažiran u ključnim funkcijama: u formiranju kostiju, metabolizmu bjelančevina, masti i ugljikohidrata, formiranju ATP-a -energetske valute stanica, aktiviranju nekih vitamina, grušanju krvi. 

Magnezij sudjeluje kao pomagač u mnogim staničnim procesima. Utječe na ravnotežu reakcija dobivanja energije u mišićima, a njegov nedostatak uzrokuje pojavu slabosti u mišićima te je potreban za pravilan rad mišića. Dodatno, nedostatak magnezija može dovesti do manjka kalija koji je ključan za transport energije u stanici.

Adekvatan unos magnezija osigurava normalno funkcioniranje živčanog sustava i olakšava nošenje organizma sa stresom. Manjak magnezija u organizmu povezuje se sa simptomima depresije, razdražljivošću i pomutnjom.

Za poremećaje u radu živčanog sustava i različite psihološke manifestacije odgovorna je kemijska neravnoteža magnezija i ostalih elektrolita u stanici koju izaziva izloženost stresu i prehrana manjkava na magneziju.

Također, magnezij doprinosi održavanju normalnih kostiju i zubi, a činjenica da je čest sastojak preparata protiv zatvora stolice govori o njegovom blago laksativnom djelovanju.

Bogati izvori magnezija

Vodom unosimo otprilike 10% ukupne količine magnezija u prehrani. Bogatstvo magnezija sadrže namirnice bogate klorofilom kao što su zeleno povrće i špinat. Orašasti plodovi i sjemenke te neprocesirane žitarice navode se kao dobar izvor magnezija. Manje količine magnezija mogu se naći i u mahunarkama, voću, ribi i mesu. Minerali su relativno stabilni u hrani stoga na njih ne utječe kuhanje.

Da bismo zadovoljili dnevne potrebe za magnezijem, koje iznose 375 mg, potrebno je pojesti 30 g sjemenki bundeve (75 mg), 250 g kuhanog špinata (200 mg) i 200 g kuhane heljde (100 mg).

Nekoliko je mogućih uzroka manjka magnezija:

Povećane potrebe – kao što su trudnoća, rast i razvoj, stres ili pojačana tjelesna aktivnost
Nedovoljan unos – koji može biti posljedica neuravnotežene prehrane ili konzumacije namirnica siromašnih magnezijem
Pojačano izlučivanje – kao posljedica pojačane tjelesne aktivnosti, dojenja, šećerne bolesti, kod korištenja nekih lijekova kao što su diuretici i digitalis, te kod zlouporabe laksativa i alkohola
Malapsorpcija – koja je posljedica gastrointestinalnih tegoba i starenja
Okolišni uvjeti – kisele kiše i umjetna gnojiva uzrokuju osiromašenje tla magnezijem, zbog čega je u biljkama i životinjama smanjena koncentracija magnezija. Istraživanja pokazuju kako se udio magnezija u voću i povrću s godinama smanjuje. Tako je 1914. godine sadržaj magnezija u jabukama bio 28,9 mg, dok je 1992. godine taj broj bio više od 5 puta manji, odnosno samo 5 mg.

Istraživanja pokazuju kako je nedostatak magnezija česta pojava u općoj populaciji. Čini se kako ga sve manje unosimo prehranom pogotovo ako se hranimo na tipično zapadnjački način kojeg karakterizira manji unos voća i povrća od preporučenog, a prevladavaju česti brzi obroci s nogu. 

Općeniti rani znakovi manjka magnezija u organizmu su tjeskoba, slabost, depresija, dismenoreja, iritabilnost, glavobolja, gubitak apetita, mučnina i nesanica. Veći nedostatak magnezija najviše se očituje u radu mišića, pa se tako pojavljuju grčevi i tremori u nogama i u mišićima lica. Nervoza i zatvor stolice također mogu biti znakovi da ne unosimo dovoljno magnezija. Nedostatak magnezija može imati štetne posljedice za naš kardiovaskularni sustav jer primjerice može dovesti do češćih aritmija. Nova istraživanja pokazuju kako je adekvatan status magnezija važan i za prevenciju metaboličkog sindroma jer deficit magnezija može utjecati na pojavu inzulinske rezistencije i poremetiti vrijednosti triglicerida i glukoze.

Pripravci magnezija su praktičan način osiguravanja dovoljnih količina ovog minerala.  Na našem tržištu postoje različiti kemijski oblici magnezija, a ovdje možete pronaći najopsežniju analizu magnezija na tržištu. 

Zanimljivo, apsorpciju magnezija povećavaju vitamin D i laktoza te vitamin B6, dok je ometaju fitati, vlakna, masnoće, oksalna kiselina, alkohol. Cink, ovisno o dozi, djeluje sinergistički i antagonistički. Doze veće od 25 mg smanjuju apsorpciju, a manje povećavaju. 

Magnezij pomaže u apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto, kalcij pomaže u apsorpciji magnezija. Idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je dva prema jedan, što znači da u organizmu na 600 mg kalcija treba biti 300 mg magnezija kako bi apsorpcija i kalcija i magnezija bila odgovarajuća.