Otac medicine, Hipokrat, govorio je kako „sve bolesti započinju u crijevima“. Važnost našeg suživota s mikroorganizmima prepoznali su kasnije i drugi veliki mislioci pa je tako početkom 20. stoljeća predložena terapija kojom bi se liječila neravnoteža crijevne mikroflore, a uključivala je unos „korisnih“ bakterija

Danas znamo da je mikrobiota znatno složenijeg sastava i ne ograničavamo se isključivo na mikrobiotu probavnog sustava (crijevnu mikrofloru), već i drugih sustava u organizmu, a posebna pažnja posvećuje se mikrobiomu kože.

Kada kažemo „mikrobiota“ mislimo na cijelu populaciju mikroorganizama koji nastanjuju naš probavni sustav ili druge organe i organske sustave i ne odnosi se samo na bakterije. Naime, osim bakterija, mikrobiotu čine i kvasci, virusi, prabakterije i praživotinje. Iako smo ranije smatrali kako se crijevna mikrobiota sastoji od 500 – 1 000 vrsta mikroba, novija istraživanja pokazuju da se mikrobiota čovjeka sastoji čak od 35 000 različitih vrsta.

Zdrava mikrobiota je uravnotežen sustav sastavljen od simbionata (mikroorganizama s funkcijama koje pozitivno utječu na organizam) te patobionata (bakterija i drugih mikroorganizama koji potencijalno mogu uzrokovati patološka stanja). 

Disbioza se javlja kada je ravnoteža crijevne mikrobiote narušena, odnosno, kada simbionti i patobionti nisu u ravnoteži što može izazvati metabolički ili imunosni odgovor domaćina. Okolišni čimbenici poput prehrane, stresa, primjene antibiotika te infekcija, mogu uzrokovati pomak ravnoteže prema patobiontima, odnosno disbiozu.

Naš najveći organ, koža, neprestano je izložen unutrašnjim i vanjskim čimbenicima koji mogu utjecati na njezino stanje i funkciju. Kao posljedica tih utjecaja dolazi do upale, imunosne disfunkcije, neravnoteže homeostaze epidermisa te brojnih drugih poremećaja kože. Posljednjih godina sve se više značaja pridaje mikrobiomu kože kao bitnom čimbeniku održanja ravnoteže i zaštite od kožnih poremećaja i osjetljive kože.

Poznato je kako mikrobiom crijeva „komunicira“ s kožom, putem signalnih molekula, te se disbioza probavnog sustava može povezati s brojnim kožnim poremećajima. Štoviše, danas je znanstveno potvrđeno da postoji povratna komunikacija između mozga, crijeva i kože, a u toj komunikaciji ključnu ulogu igra mikrobiom.

Dosadašnje znanstvene spoznaje pomogle su nam objasniti da postoji određena disbioza u mikrobioti kože kod osoba koje imaju problema s nepravilnostima na koži. Međutim, još je uvijek nejasno nastaju li nepravilnosti na koži, poput akni, zbog promjena u mikrobiomu ili sami problemi s kožom uzrokuju promjene u mikrobiomu kože.

Tako je uočeno da na koži osoba s aknama dominiraju bakterije koljena Firmicutes roda Staphylococcus, najviše S. epidermidis, i Proteobacteria, dok su oskudnije bakterije koljena Actinobacteria. Osim toga, utvrđeno je i da prisutnost roda Staphylococcus raste sa stupnjem ozbiljnosti akni. Prema jednom istraživanju, najteži oblici akni povezani su s povećanjem rodova Faecalibacteriom, Klebsiella, Odirobacter i Bacteroides.

Svjesni smo kako funkcija i izgled kože uvelike ovise o našoj prehrani. Moderna znanost o prehrani tijekom posljednjih godina obuhvaća i posebnu disciplinu koja je usmjerena na odnos određenih prehrambenih obrazaca, namirnica i sastojaka hrane i zdravlja kože. Naime, istraživanja pokazuju da određeni sastojci porijeklom iz hrane mogu biti biološki relevantni za optimalno stanje kože.

Tako je poznato da unos fermentirane hrane i odabranih probiotičkih sojeva igra važnu ulogu u modulaciji crijevnog mikrobioma koja može pozitivno utjecati na naše imunosne signalne puteve te u konačnici i na zdravlje kože.