Svi u životu imaju trenutke koje je teške trenutke s visokom razinom tjeskobe i pritiska. Opustiti se i osloboditi se stresa jednako je važno za funkcioniranje našeg organizma kao kao i hrana, piće i spavanje.

Umjetnost možete zamisliti kao aktivnost koja utječe na vašu biologiju, emocionalno stanje i poboljšava mentalno blagostanje, prenosi MBG.

Profesorica kreativnih umjetničkih terapija na Sveučilištu Drexel, Girija Kaimal, otkrila je u istraživanju da je za većinu ljudi dovoljno 45 minuta dnevno stvaranja umjetnosti kako bi im se smanjio hormon stresa, kortizol. S tim da ni najmanje nije važna razina vaše vještine ili iskustvo u stvaranju umjetnosti.

“Studija je bila postavljena s umjetničkim terapeutom u prostoriji koji je mogao, po potrebi, pružiti podršku kako bi se omogućilo autentično samoizražavanje. Nije bilo osude ili očekivanja, već su sudionici bili potaknuti da se usredotoče na proces i da se osjećaju sigurno, čime se smanjuje stres i tjeskoba”, objašnjava Kaimal. Dodaje da to svatko može učiniti kod kuće s jednostavnim materijalima i ako stvara bez velikih očekivanja.

Umjetnost nudi niz učinkovitih koristi za individualne izazove mentalnog zdravlja, kao i za kolektivno emocionalno dobrostanje. Umjetnost poboljšava čovjekovu psihologiju nudeći poboljšanu samoučinkovitost, suočavanje i emocionalnu regulaciju. Ona poboljšava našu fiziologiju smanjujući aktiviranje hormona stresa, poboljšavajući imunološku funkciju i povećavajući kardiovaskularnu reaktivnost.

Tijekom posljednja dva desetljeća bilo je na tisuće studija s rezultatima koji su rasvjetljavali razloge zašto različite umjetničke prakse, i kao stvaratelji i kao promatrači, poboljšavaju naše psihološko stanje.

Psihobiološka i epidemiološka istraživačica Sveučilišta u Londonu, Daisy Fancourt, je s kolegama došla do zaključka da ljudi koji su sudjelovali u umjetničkim aktivnostima više od jednom tjedno ili koji su posjećivali kulturna događanja barem jednom ili dva puta godišnje, značajno imali veće zadovoljstvo životom od onih koji nisu. Zaključak je bio jednak na svim socioekonomskim razinama. Utvrđeno je da ljudi koji su se bavili umjetnošću imaju manje razine stresa, kao i bolje mentalno funkcioniranje i poboljšanu kvalitetu života.