Dok su George Lucas i redatelj Steven Spielberg, tvorci lika Indiane Jonesa, previše vješti u stvaranju mitova da bi to ikada službeno otkrili, internetski detektivi uglavnom se slažu da je fiktivni pustolov, istraživač, profesor i neustrašivi arheolog dr. Henry Walton "Indiana" Jones - gotovo sigurno temeljen na stvarnoj osobi, prirodoslovcu i paleontologu Royu Chapmanu Andrewsu.

Andrews (1884. – 1960.) je vodio niz ekspedicija kroz Kinu, uključujući pustinju Gobi, kao i kroz Mongoliju, otkrivši mnoge važne podatke. Njegova unuka Sarah Appelbee prisjeća se da je od malih nogu znala da njezin djed nije poput drugih.

“U staklenoj vitrini na njegovom stoliću za kavu, primjerice, bila su hrpa jaja dinosaura. Kada je gađao metu, bio je sumnjivo dobar. Jednom mi je prilikom dao nož u drvenoj kutiji sa srebrnim otiscima i rekao mi da je originalno vlasništvo Džingis-kana”, prisjeća se ona.

Mnogi djedovi vole izmišljati priče, primijetila je Sarah, ali ne i njezin.

“Nikad mi nije ispričao priču koja nije istinita, jer nije morao”, rekla je.

Tek sa 16 godina, nakon što je njezin djed umro, Appleby je shvatila koliko je slavan nekoć bio. Ravnatelj Američkog prirodoslovnog muzeja, svjetski poznati istraživač, prirodoslovac i paleontolog, autor 22 knjige, bio je na naslovnici časopisa Time u listopadu 1923., vođa ekspedicija kroz Tibet, Kinu i Mongoliju, tijekom kojih se nekoliko puta izgubio i uspješno pronašao put natrag u pustinji Gobi.

Andrews je bio toliko slavan da je čak i smrt njegova psa dospjela u vijesti, no ta je popularnost bila kratkog vijeka.

Ann Bausum, autorica fotobiografije Andrewsa, “Zmajevih kostiju” i “Jaja dinosaura”, smatra da je njegova slava trajala samo “pet minuta” jer, umjesto da nestane u avanturi vrijednoj naslova, Andrews se povukao i proživio posljednje godine u miru.

“Uza sve svoje avanture, nije imao neki dramatičan kraj koji bi zaokupio maštu javnosti”, rekla je Bausum za Vanity Fair.

S druge strane, možda je njegova ostavština prenesena na lik koji je gotovo sigurno inspirirao.

Uz peti, a navodno i posljednji, film o Indiani Jonesu, u nastavku teksta donosimo sve što trebate znati o Royu Chapmanu Andrewsu, “pravom Indiani Jonesu”.

Znatiželjno dijete koje nije bilo previše zainteresirano za školu

Rođen u Baylottu u Wisconsinu, Andrews je, prema Bausum, bio znatiželjan kao dijete, ali škola ga nije previše zanimala. Besprijekorno je gađao sačmaricom koju mu je otac poklonio kada je imao samo devet godina. Sam je naučio preparirati životinje te je njihovom prodajom financirao studij.

– Čovjek bi pomislio da je studirao biologiju ili geografiju, ali zapravo je odabrao engleski, koji mu je na kraju dobro poslužio. “Postao je veliki pisac i vješt pregovarač koji se znao izvući iz svake situacije”, rekla je.

Prerana smrt prijatelja utjecala je na njegov rad

Dok je bio na koledžu, Andrews se sprijateljio s instruktorom po imenu Montague White. Dok su zajedno plovili kanuom po ledenoj rijeci Rock River, Whiteu je ispalo veslo i kad ga je pokušao dohvatiti, prevrnuo im se čamac. Dok je Andrews plivao do obale, okrenuo se i ugledao svog prijatelja kako se utapa.

“Imao je grčeve mišića i potonuo je poput kamena”, rekao je Bosham.

Duboko traumatiziran i depresivan, Andrews je smršavio i izgubio kosu, rekla je Bausum, ali se na kraju oporavio i postao opsjednut sigurnošću.

“Bio je pedantan planer koji se pripremao za svaki ishod. Mislim da je Andrews, upravo zbog ove nesreće, uvijek bio svjestan rizika koje njegove avanture nose”, navodi ona.

Od domara do direktora

Odmah nakon što je 1906. diplomirao, Andrews je otputovao u New York, odlučan raditi u Američkom prirodoslovnom muzeju. Bez odgovarajuće diplome ili iskustva, molio je ravnatelja muzeja za bilo koji slobodni posao. I tako je Andrews dobio prvi posao – kao domar kojem je zadatak bio i pranje podova. Kasnije, kad je magistrirao mamologiju na Sveučilištu Columbia, rekao je da su “njegovi znanstveni bogovi hodali tim podovima”.

“Nisu to bili obični podovi i nije mi smetalo ribati ih”, rekao je Andrews, koji je u nadolazećim godinama postao ravnatelj muzeja.

Otkrio je da je “izumrli” sivi kit živ i zdrav

Umjesto plaće, Andrews je uvjerio svoje šefove da financiraju njegove prve prave ekspedicije i istraživanje kitova. U jednoj od njih iskopao je kita dugog 54 metra iz leda na Long Islandu, prije nego što je otputovao u Koreju kako bi istražio tezu o sivom kitu – za kojeg se smatralo da je vjerojatno izumro.

Andrews je sa sobom donio najsuvremeniju tehnologiju i kameru.

“On je napravio prve fotografije kitova. Nitko to prije nije učinio”, kaže Bausum.

Dokazao je da su se dinosauri izlegli iz jaja

Dok je Andrewsova prva ljubav bila mamologija, njegova sljedeća bila je paleontologija. Sa suprugom, fotografkinjom Yvette Borup, Andrews je išao na ekspedicije u Aziju.

U Mongoliji je fosilizirane kosti dinosaura i jaja u gnijezdima, koja su dokazala da su se izlegli iz njih. Vrsta dinosaura čije je ostatke pronašao nazvana je Proceratops andrewsi po svom otkrivaču.

Bio je na pravom mjestu u pravo vrijeme

Paleontolog Clive Coy, koji je kolekcionar Andrewsovih stvari, vjeruje da je za njegov uspjeh zaslužna “kombinacija osobnog nagona, karaktera i vremena u kojem je živio”.

Andrewsove ekspedicije poklopile su se s prvim komercijalnim automobilima, prijenosnim kamerama i radijskim emitiranjem, što ga je učinilo voditeljem popularne emisije pod nazivom “Lov na velikog nevidljivog”.

On i Indiana dijelili su istu fobiju

Ako postoji ijedan detalj o Andrewsu koji bi potvrdio da se Indiana Jones temelji na njemu, onda je to njihov zajednički smrtni strah od zmija. Indyjeva ofidiofobija objašnjava se time što je kao tinejdžer pao u sanduk pun njih, dok je i Andrews imao traumatično iskustvo.

Dok je boravio u Mongoliji bilo je hladno i temperatura je naglo pala. Tražeći toplinu, zmije su noću počele ulaziti ​​u njihove šatore, pa se Andrews branio od njih svim oružjem koje je mogao pronaći u mraku. Nikada se nije potpuno oporavio od te traume.

Prljave hlače, ali i smoking

Poput Indyja, Andrews je većinu vremena nosio prepoznatljivi šešir s obodom i široke hlače koje je mogao prljati do mile volje.

“Ali tada bi obukao smoking i uklopio se u gornji sloj njujorškog društva”, rekla je njegova unuka.

Andrews je poznavao bogate ljude poput Rockefellera, očarao ih je pustolovinama i zapravo tražio njihov novac da financira nove avanture. Upravo na jednom od tih glamuroznih okupljanja upoznao je drugu suprugu, Wilhelminu “Billie” Christmas, manekenku i brodvejsku glumicu.

Više je puta izbjegao smrt

Prema vlastitoj procjeni, Andrews je deset puta prevario smrt.

“Dvije su bile od utapanja u tajfunima, jedna je bila kada je naš brod napao ranjeni kit, jednom su ženu i mene umalo pojeli divlji psi, jednom smo bili u velikoj opasnosti od fanatičnih budističkih svećenika, dvaput sam pao preko litica, jednom me umalo uhvatio veliki piton, a dvaput su me mogli ubiti razbojnici”, napisao je, ali zmije iz Mongolije pritom nije spomenuo. Također, izostavio je i situaciju kada se, prema Coyevim riječima, slučajno upucao u nogu.

U konačnici, preminuo je kao umirovljenik, u 76. godini.