Brojni su razlozi zbog kojih osoba može osjećati opću slabost i obično pojava samo tog simptoma nije znak za uzbunu. Slabost se definira kao osjećaj nedostatka snage i energije u cijelom tijelu zbog čega se i koristi termin opća slabost. U medicinskom rječniku se za opći osjećaj slabosti koristi riječ zamor.

Simptomi koji se vežu uz slabost su umor, bezvoljnost, iscrpljenost, pospanost i drugi. Kod nekih osoba ovo stanje može trajati kratko te je u tom slučaju najčešće jasan uzrok, no kod nekih se može ponavljati dugoročno unatoč dovoljnoj količini sna. Slabost koja duže traje može uvelike negativno utjecati na kvalitetu života osobe, a može biti i uzrokovana određenim bolestima.

Zašto nastaje slabost?

Osjećaj opće slabosti može se osjetiti u cijelom tijelu, ali najčešće se javlja u mišićima, kostima i zglobovima. Osoba može osjetiti težinu ili slabost u rukama i nogama, umor i iscrpljenost čak i nakon malih napora te gubitak interesa za aktivnosti koje inače voli raditi.

Postoji mnogo razloga zašto nastaje opća slabost. To može biti uzrokovano nedostatkom sna, lošom prehranom, stresom ili emocionalnim problemima. Međutim, opća slabost također može biti simptom ozbiljnijih zdravstvenih problema kao što su anemija, nizak krvni tlak, depresija, dijabetes, srčane bolesti, problemi sa štitnjačom ili određene infekcije. Uzrok zamora ili opće slabosti mogu biti i zloćudne bolesti, kronične infekcije, zatajenja organa i mentalne poteškoće.

Kratkotrajna slabost nije neobična pojava i uzroci takve slabosti su jasni. Međutim, ako osjetite opću slabost koja traje dulje vrijeme i koja ne prolazi, trebali biste potražiti savjet liječnika kako bi se utvrdio uzrok i pronašao odgovarajući tretman. Liječenje slabosti provodi se tako da se rješava uzrok.

Uzrok slabosti i kako je najlakše riješiti?

Ako je problem slabosti u tijelu nastao zbog manjka sna, loše prehrane ili stresa, rješavanje problema ne bi trebalo biti teško. U nastavku donosimo najčešće uzroke slabosti i kako ih najbolje riješiti.

1. Manjak sna

Ako doživljavate kratkotrajnu opću slabost tijela zbog manjka sna, pazite na koji ćete način nadoknaditi izgubljeno. Ljudi običavaju nakon budne večeri idućeg dana nadoknaditi san tako da spavaju nekoliko sati duže nego što bi inače spavali.

Istraživanja pokazuju kako takvo ponašanje može biti opasno, ali i da neće pomoći u rješavanju umora i slabosti. Nadoknadu sna treba činiti oprezno jer u suprotnom možete poremetiti uobičajeni ciklus spavanja i tako zapravo još više otežati mogućnosti da zaspite po noći. Idealno bi bilo da se držite istog rasporeda spavanja kroz tjedan, a ako ostanete budni, idućeg dana ponovno u slično vrijeme legnite.

Uzmite u obzir da na poteškoće s uspavljivanjem mogu utjecati stres, pretjerana tjelovježba, konzumacija alkohola.

2. Anemija ili nedostatak željeza u krvi

Anemija je stanje u kojem tijelo nema dovoljno crvenih krvnih stanica koje prenose kisik u tkiva i organe. Slabost je čest simptom anemije, jer nedostatak kisika u tijelu može uzrokovati umor, iscrpljenost i nedostatak energije.

Osim toga, ako se uz slabost pojavljuju simptomi poput vrtoglavice, glavobolja, blijede kože, šumovi u ušima i kratkoća daha, postoji šansa da se radi o nedostatku željeza u krvi. Kod anemije može doći do slabosti u rukama i slabosti u nogama.

Anemija uzrokuje osjećaj slabosti čak i nakon blage aktivnosti, a nerijetko uzrokuje i poteškoće s koncentracijom i pamćenjem. Nedostatak željeza u krvi se rješava poboljšavanjem prehrane i pravilnom prehranom te korištenjem dodataka prehrani kako bi se stanje popravilo. Kod mladih žena koje u pubertetu dobiju anemiju nerijetko dolazi do popravljanja situacije nakon tjelesnog razvoja.

3. Dijabetes tip 2

Najčešći oblik šećerne bolesti koji se javlja u 90% slučajeva dijabetičara može uzrokovati pojačanu opću slabost tijela. Kod ovog tipa dijabetesa dolazi do otpornosti na djelovanje inzulina u stanicama jetre i mišića. Tipično se javlja nakon 40. godine života, a sve je češći i kod djece. U većem su riziku pušači i pretile osobe.

Simptomi dijabetesa uključuju prekomjernu žeđ, pojačano mokrenje, zamagljen vid, gubitak težine, umor i opću slabost. Kod žena se mogu pojaviti i česte vaginalne infekcije, teške promjene u desnima i neobični osjeti u ekstremitetima također mogu upućivati na razvijanje šećerne bolesti. Dijabetes može uzrokovati slabost u rukama i nogama.

Liječenje slabosti zbog dijabetesa provodi se pravilnom prehranom, tjelovježbom i kretanjem te korištenjem lijekova koje je pripisao liječnik.

4. Slabost zbog rada srca

Dugotrajnu slabost mogu uzrokovati i razne srčane bolesti. Kod srčanih bolesti dolazi do slabijeg rada srca te smanjenje sposobnosti srca da pumpa krv žilama. Ako u tijelo ne dolazi dovoljno krvi i kisika, to može uzrokovati slabost. Stoga je slabost simptom srčanog udara koja nastaje nakon boli.

Može doći i zbog poremećaja srčanog ritma što može uzrokovati smanjenu cirkulaciju i nedostatak kisika u tkivima. Sve to uzrokuje osjećaj slabosti i umora. Nerijetka je pojava slabosti kod koronarne bolesti srca također zbog manjka kisika i hranjivih tvari u tkivima tijela.

Uz slabost zbog rada srca pojavljuju se i drugi simptomi koji jasno upućuju na srčane probleme. To mogu biti osjećaj kratkoće daha, iznenadna bol u ruci, prsima ili leđima, gubitka apetita, vrtoglavica, osjećaj pritiskanja na prsima i slično.

Ako se uz slabost pojavljuju neki od navedenih simptoma odmah se obratite liječniku.

5. Stres, anksioznost i depresija

Iako je to donedavno bilo manje poznato, stres, anksioznost i depresija mogu uzrokovati slabost tijela. Anksioznost ili tjeskoba je uznemirujuće emocionalno stanje nervoze i osjećaj nelagode koji se pojavljuje uz promjene ponašanja. Uzrok ne mora biti jasan, a i sami simptomi mogu prolaziti neopaženo.

Anksioznost nije obični strah jer se pojavljuje kada i ne postoji jasna opasnost u blizini. Depresija je mentalni poremećaj koji karakterizira osjećaj tuge, nemoći, nedostatak interesa te pojačan gubitak energije i slabost.

Slabost kod depresije uzrokuje nekoliko stvari. Depresija utječe na razinu neurotransmitera u mozgu kao što su serotonin i dopamin, koji su važni za osjećaj dobrog raspoloženja, ali i koji su nužni da bi se raspoloženje reguliralo. Smanjena razina tih neurotransmitera osim nezainteresiranosti i nevoljkosti može uzrokovati opću slabost, umor i pospanost.

Osobe koje boluju od depresije obično gube interes za aktivnostima te više odmaraju i spavaju. Povećana razina sna, kao i opće smanjenje aktivnosti utječe na povećanje osjećaja slabosti u tijelu. Anksioznost, depresija i druge mentalne bolesti mogu utjecati na smanjenje apetita. Zbog toga osoba može manje jesti ili se hraniti lošom, neuravnoteženom prehranom. Zbog manjka hranjivih tvari, a uz to i manjka željeza koje bi se trebalo dobivati putem prehrane, dolazi do slabosti u cijelom tijelu.

Ako kod sebe ili bližnjih primijetite simptome poput slabosti, nezainteresiranosti, tuge i slično, obratite se liječniku. Depresija i anksioznost se liječe terapijom te, ukoliko je to nužno, prilagođenim lijekovima.

6. Sindrom kroničnog umora

Sindrom kroničnog umora (SKU) je kompleksan poremećaj koji se karakterizira teškom i produljenom umornošću, kao i drugim simptomima koji utječu na osobno funkcioniranje. Umor i slabost kod ovog sindroma ne nestaju nakon dobrog sna.

Osim umora, neki od uobičajenih simptoma uključuju poremećaje spavanja, osjećaj bolova u mišićima, probleme s koncentracijom i pamćenjem, glavobolje, probleme s razmišljanjem te pojačanu osjetljivost na svjetlost i zvuk. Ovo sve može uzrokovati i opću slabost.

Sindrom kroničnog umora nije lako dijagnosticirati te se često prvo sumnja na druge probleme. Također ne postoji konkretan način liječenja već se rješavaju uzroci i od pacijenta zahtijevaju promjene u načinu života, a veliku pomoć može pružiti terapija.