Brojni su razlozi zbog kojih osoba može osjećati opću slabost i obično pojava samo tog simptoma nije znak za uzbunu. Slabost se definira kao osjećaj nedostatka snage i energije u cijelom tijelu zbog čega se i koristi termin opća slabost. U medicinskom rječniku se za opći osjećaj slabosti koristi riječ zamor.
Simptomi koji se vežu uz slabost su umor, bezvoljnost,
iscrpljenost, pospanost i drugi. Kod nekih osoba ovo stanje može
trajati kratko te je u tom slučaju najčešće jasan uzrok, no kod
nekih se može ponavljati dugoročno unatoč dovoljnoj količini
sna. Slabost koja duže traje može uvelike negativno
utjecati na kvalitetu života osobe, a može biti i uzrokovana
određenim bolestima.
Zašto nastaje slabost?
Osjećaj opće slabosti može se osjetiti u cijelom tijelu, ali
najčešće se javlja u mišićima, kostima i zglobovima. Osoba može
osjetiti težinu ili slabost u rukama i nogama, umor i
iscrpljenost čak i nakon malih napora te gubitak interesa za
aktivnosti koje inače voli raditi.
Postoji mnogo razloga zašto nastaje opća slabost. To može biti
uzrokovano nedostatkom sna, lošom prehranom, stresom ili
emocionalnim problemima. Međutim, opća slabost također može biti
simptom ozbiljnijih zdravstvenih problema kao što su
anemija, nizak krvni tlak, depresija, dijabetes, srčane
bolesti, problemi sa štitnjačom ili određene infekcije. Uzrok
zamora ili opće slabosti mogu biti i zloćudne bolesti, kronične
infekcije, zatajenja organa i mentalne poteškoće.
Kratkotrajna slabost nije neobična pojava i uzroci takve
slabosti su jasni. Međutim, ako osjetite opću slabost koja traje
dulje vrijeme i koja ne prolazi, trebali biste potražiti savjet
liječnika kako bi se utvrdio uzrok i pronašao odgovarajući
tretman. Liječenje slabosti provodi se tako da se rješava uzrok.
Uzrok slabosti i kako je najlakše riješiti?
Ako je problem slabosti u tijelu nastao zbog manjka sna, loše
prehrane ili stresa, rješavanje problema ne bi trebalo biti
teško. U nastavku donosimo najčešće uzroke slabosti i kako ih
najbolje riješiti.
1. Manjak sna
Ako doživljavate kratkotrajnu opću slabost tijela
zbog manjka sna, pazite na koji ćete način nadoknaditi
izgubljeno. Ljudi običavaju nakon budne večeri idućeg dana
nadoknaditi san tako da spavaju nekoliko sati duže nego što bi
inače spavali.
Istraživanja pokazuju kako takvo ponašanje može biti opasno, ali
i da neće pomoći u rješavanju umora i slabosti. Nadoknadu sna
treba činiti oprezno jer u suprotnom možete poremetiti uobičajeni
ciklus spavanja i tako zapravo još više otežati mogućnosti da
zaspite po noći. Idealno bi bilo da se držite istog rasporeda
spavanja kroz tjedan, a ako ostanete budni, idućeg dana ponovno u
slično vrijeme legnite.
Uzmite u obzir da na poteškoće s uspavljivanjem mogu utjecati
stres, pretjerana tjelovježba, konzumacija alkohola.
2. Anemija ili nedostatak željeza u krvi
Anemija je stanje u kojem tijelo nema dovoljno crvenih
krvnih stanica koje prenose kisik u tkiva i organe. Slabost je
čest simptom anemije, jer nedostatak kisika u tijelu može
uzrokovati umor, iscrpljenost i nedostatak energije.
Osim toga, ako se uz slabost pojavljuju simptomi poput
vrtoglavice, glavobolja, blijede kože, šumovi u ušima i kratkoća
daha, postoji šansa da se radi o nedostatku željeza u krvi. Kod
anemije može doći do slabosti u rukama i slabosti u nogama.
Anemija uzrokuje osjećaj slabosti čak i nakon blage aktivnosti, a
nerijetko uzrokuje i poteškoće s koncentracijom i
pamćenjem. Nedostatak željeza u krvi se rješava
poboljšavanjem prehrane i pravilnom prehranom te korištenjem
dodataka prehrani kako bi se stanje popravilo. Kod mladih žena
koje u pubertetu dobiju anemiju nerijetko dolazi do popravljanja
situacije nakon tjelesnog razvoja.
3. Dijabetes tip 2
Najčešći oblik šećerne bolesti koji se javlja u 90% slučajeva
dijabetičara može uzrokovati pojačanu opću slabost tijela. Kod
ovog tipa dijabetesa dolazi do otpornosti na djelovanje inzulina
u stanicama jetre i mišića. Tipično se javlja nakon 40. godine
života, a sve je češći i kod djece. U većem su riziku pušači
i pretile osobe.
Simptomi dijabetesa uključuju prekomjernu žeđ, pojačano
mokrenje, zamagljen vid, gubitak težine, umor i opću slabost. Kod
žena se mogu pojaviti i česte vaginalne infekcije, teške
promjene u desnima i neobični osjeti u ekstremitetima također
mogu upućivati na razvijanje šećerne bolesti. Dijabetes može
uzrokovati slabost u rukama i nogama.
Liječenje slabosti zbog dijabetesa provodi se pravilnom
prehranom, tjelovježbom i kretanjem te korištenjem lijekova koje
je pripisao liječnik.
4. Slabost zbog rada srca
Dugotrajnu slabost mogu uzrokovati i razne srčane bolesti.
Kod srčanih bolesti dolazi do slabijeg rada srca te smanjenje
sposobnosti srca da pumpa krv žilama. Ako u tijelo ne dolazi
dovoljno krvi i kisika, to može uzrokovati slabost. Stoga je
slabost simptom srčanog udara koja nastaje nakon boli.
Može doći i zbog poremećaja srčanog ritma što može uzrokovati
smanjenu cirkulaciju i nedostatak kisika u tkivima. Sve to
uzrokuje osjećaj slabosti i umora. Nerijetka je pojava slabosti
kod koronarne bolesti srca također zbog manjka kisika i hranjivih
tvari u tkivima tijela.
Uz slabost zbog rada srca pojavljuju se i drugi simptomi koji
jasno upućuju na srčane probleme. To mogu biti osjećaj kratkoće
daha, iznenadna bol u ruci, prsima ili leđima, gubitka
apetita, vrtoglavica, osjećaj pritiskanja na prsima i
slično.
Ako se uz slabost pojavljuju neki od navedenih simptoma odmah se
obratite liječniku.
5. Stres, anksioznost i depresija
Iako je to donedavno bilo manje poznato, stres, anksioznost i
depresija mogu uzrokovati slabost
tijela. Anksioznost ili tjeskoba je uznemirujuće
emocionalno stanje nervoze i osjećaj nelagode koji se pojavljuje
uz promjene ponašanja. Uzrok ne mora biti jasan, a i sami
simptomi mogu prolaziti neopaženo.
Anksioznost nije obični strah jer se pojavljuje kada i ne
postoji jasna opasnost u blizini. Depresija je mentalni poremećaj
koji karakterizira osjećaj tuge, nemoći, nedostatak interesa te
pojačan gubitak energije i slabost.
Slabost kod depresije uzrokuje nekoliko
stvari. Depresija utječe na razinu neurotransmitera u
mozgu kao što su serotonin i dopamin, koji su važni za osjećaj
dobrog raspoloženja, ali i koji su nužni da bi se raspoloženje
reguliralo. Smanjena razina tih neurotransmitera osim
nezainteresiranosti i nevoljkosti može uzrokovati opću slabost,
umor i pospanost.
Osobe koje boluju od depresije obično gube interes za
aktivnostima te više odmaraju i spavaju. Povećana razina sna, kao
i opće smanjenje aktivnosti utječe na povećanje osjećaja slabosti
u tijelu. Anksioznost, depresija i druge mentalne bolesti mogu
utjecati na smanjenje apetita. Zbog toga osoba može manje jesti
ili se hraniti lošom, neuravnoteženom prehranom. Zbog manjka
hranjivih tvari, a uz to i manjka željeza koje bi se trebalo
dobivati putem prehrane, dolazi do slabosti u cijelom tijelu.
Ako kod sebe ili bližnjih primijetite simptome poput slabosti,
nezainteresiranosti, tuge i slično, obratite se liječniku.
Depresija i anksioznost se liječe terapijom te, ukoliko je to
nužno, prilagođenim lijekovima.
6. Sindrom kroničnog umora
Sindrom kroničnog umora (SKU) je kompleksan poremećaj koji
se karakterizira teškom i produljenom umornošću, kao i drugim
simptomima koji utječu na osobno funkcioniranje. Umor i slabost
kod ovog sindroma ne nestaju nakon dobrog sna.
Osim umora, neki od uobičajenih simptoma uključuju poremećaje
spavanja, osjećaj bolova u mišićima, probleme s koncentracijom i
pamćenjem, glavobolje, probleme s razmišljanjem te pojačanu
osjetljivost na svjetlost i zvuk. Ovo sve može uzrokovati i opću
slabost.
Sindrom kroničnog umora nije lako dijagnosticirati te se često
prvo sumnja na druge probleme. Također ne postoji konkretan način
liječenja već se rješavaju uzroci i od pacijenta zahtijevaju
promjene u načinu života, a veliku pomoć može pružiti terapija.