Neuroznanstvenici na švicarskom Federalnom institutu za tehnologiju Lausanne (EPFL), sveučilišnoj bolnici Lausanne i Sveučilištu Lausanne otkrili su neobičnu pristranost u tome na koji način percipiramo glasove koje smatramo ugodnima, prenosi Science Alert.

Skeniranjem mozgova 13 odraslih pojedinaca, otkriveno je da pozitivni zvukovi poput smijeha izazivaju jaču moždanu aktivnost kada ih čujemo s naše lijeve strane, što sugerira da je ljudski auditorni korteks posebno osjetljiv na smjer iz kojeg dolaze zvukovi koji nas usrećuju.

Nejasno je zašto postoji ova preferenca – znanstvenici su u eksperimentima proučavali samo promjene u aktivnosti auditornog korteksa. Nepoznato je kako se te promjene ogledaju u nečijoj percepciji tih zvukova.

Prethodno provedene studije pokazale su da lijevo uho lakše prepoznaje emocionalni ton nečijeg glasa, što znači da može postojati nekakva “specijalizacija.”

Lijevo uho informacije najprije šalje desnoj strani auditornog korteksa, zbog čega se pretpostavljalo da desna strana mozga bolje procesuira emocije od lijeve. Ipak, nedavni rezultati pokazuju da to možda i nije točno.

Kada su sudionici studije slušali sretne ljudske zvukove iz tri različita smjera – lijevog, desnog, i iz sredine – aktivirale su se obje strane auditornog korteksa. Kada su zvukove čuli samo s lijeve strane, ta aktivnost bila je mnogo snažnija.

“Ovo se ne događa kada pozitivni zvukovi dolaze sprijeda ili zdesna,” rekla je neuroznanstvenica Sandra da Costa s EPFL-a. “Također smo pokazali da neutralni ili emocionalno negativni zvukovi, poput nepovezanih samoglasnika ili ustrašenih vriskova, kao i zvukovi koje ne proizvode ljudi, nemaju jednaku povezanost s lijevom stranom.”

Smjer iz kojeg dolazi zvuk, naravno, utječe na kvalitetu zvuka – sjetimo se sirena hitne pomoći kada vozila putuju prema nama ili se udaljuju od nas. Prethodne studije pokazuju da zvukove koji nam se približavaju često percipiramo kao opasnije od onih koji se od nas udaljuju, a dokazi također sugeriraju da se brže uznemirimo ako nam zvukovi dolaze sleđa.

Povišena osjetljivost na određene zvukove koji dolaze iz različitih smjerova ima smisla iz perspektive evolucije. Tisućljećima je preživljavanje ljudskog roda ovisilo o oprezu koji su naši preci imali prema zvukovima koje su čuli iza sebe.

Ipak, ne može se jednako jednostavno objasniti pristranost lijeve strane kada govorimo o pozitivnim emocijama u ljudskom glasu. Neke moždane funkcije nalaze se pretežito na lijevoj ili na desnoj strani mozga, no to u ovom slučaju ne objašnjava rezultate.

Desna hemisfera auditornog korteksa pokazala je jaču reakciju na sretne ljudske glasove u regiji nazvanoj L3, no obje strane mozga bile su aktivirane zvukovima u eksperimentu.

“Trenutno ne znamo kada se ta preferenca lijeve strane primarnog auditornog korteksa za pozitivne ljudske glasove stvara tijekom razvoja pojedinca, kao ni radi li se o nečemu što je jedinstveno za ljudska bića,” kaže neuroznanstvenica Stephanie Clarke. “Kada to shvatimo moći ćemo razmišljati ima li to veze s dominantnom rukom pojedinca ili asimetričnom raspodjelom unutarnjih organa u organizmu.”