Neuroznanstvenici na švicarskom Federalnom institutu za tehnologiju Lausanne (EPFL), sveučilišnoj bolnici Lausanne i Sveučilištu Lausanne otkrili su neobičnu pristranost u tome na koji način percipiramo glasove koje smatramo ugodnima, prenosi Science Alert.
Skeniranjem mozgova 13 odraslih pojedinaca, otkriveno je da
pozitivni zvukovi poput smijeha izazivaju jaču moždanu aktivnost
kada ih čujemo s naše lijeve strane, što sugerira da je ljudski
auditorni korteks posebno osjetljiv na smjer iz kojeg dolaze
zvukovi koji nas usrećuju.
Nejasno je zašto postoji ova preferenca – znanstvenici su u
eksperimentima proučavali samo promjene u aktivnosti auditornog
korteksa. Nepoznato je kako se te promjene ogledaju u nečijoj
percepciji tih zvukova.
Prethodno provedene studije pokazale su da lijevo uho lakše
prepoznaje emocionalni ton nečijeg glasa, što znači da može
postojati nekakva “specijalizacija.”
Lijevo uho informacije najprije šalje desnoj strani auditornog
korteksa, zbog čega se pretpostavljalo da desna strana mozga
bolje procesuira emocije od lijeve. Ipak, nedavni rezultati
pokazuju da to možda i nije točno.
Kada su sudionici studije slušali sretne ljudske zvukove iz tri
različita smjera – lijevog, desnog, i iz sredine – aktivirale su
se obje strane auditornog korteksa. Kada su zvukove čuli samo s
lijeve strane, ta aktivnost bila je mnogo snažnija.
“Ovo se ne događa kada pozitivni zvukovi dolaze sprijeda ili
zdesna,” rekla je neuroznanstvenica Sandra da Costa s
EPFL-a. “Također smo pokazali da neutralni ili emocionalno
negativni zvukovi, poput nepovezanih samoglasnika ili ustrašenih
vriskova, kao i zvukovi koje ne proizvode ljudi, nemaju jednaku
povezanost s lijevom stranom.”
Smjer iz kojeg dolazi zvuk, naravno, utječe na kvalitetu zvuka –
sjetimo se sirena hitne pomoći kada vozila putuju prema nama ili
se udaljuju od nas. Prethodne studije pokazuju da zvukove koji
nam se približavaju često percipiramo kao opasnije od onih koji
se od nas udaljuju, a dokazi također sugeriraju da se brže
uznemirimo ako nam zvukovi dolaze sleđa.
Povišena osjetljivost na određene zvukove koji dolaze iz
različitih smjerova ima smisla iz perspektive evolucije.
Tisućljećima je preživljavanje ljudskog roda ovisilo o oprezu
koji su naši preci imali prema zvukovima koje su čuli iza sebe.
Ipak, ne može se jednako jednostavno objasniti pristranost lijeve
strane kada govorimo o pozitivnim emocijama u ljudskom glasu.
Neke moždane funkcije nalaze se pretežito na lijevoj ili na
desnoj strani mozga, no to u ovom slučaju ne objašnjava
rezultate.
Desna hemisfera auditornog korteksa pokazala je jaču reakciju na
sretne ljudske glasove u regiji nazvanoj L3, no obje strane mozga
bile su aktivirane zvukovima u eksperimentu.
“Trenutno ne znamo kada se ta preferenca lijeve strane primarnog
auditornog korteksa za pozitivne ljudske glasove stvara tijekom
razvoja pojedinca, kao ni radi li se o nečemu što je jedinstveno
za ljudska bića,” kaže neuroznanstvenica Stephanie Clarke.
“Kada to shvatimo moći ćemo razmišljati ima li to veze s
dominantnom rukom pojedinca ili asimetričnom raspodjelom
unutarnjih organa u organizmu.”