Što ulazi u čovjekovu dugoročnu memoriju, a što ne? Mozak stalno donosi odluke i filtrira informacije. “Miris tu stupa na scenu“, kaže neurobiolog Jürgen Kornmeier s Instituta za granična područja psihologije i psihičke higijene u Freiburgu.

Studija koja je objavljena u stručnom magazinu „Nature“ pokazuje da su sudionici dobili zadatak učiti japanske riječi. Oni ispitanici koji su učeći mirisali ruže te noću također udisali taj miris, imali su više uspjeha na testu. Svih 165 ispitanika dobilo je pakiranja mirisa, samo što je kod njih 50% miris doista bio unutra, a kod drugih 50% ne. Tri dana su učili ukupno 40 riječi. Kada su skupine na koncu uspoređene, pokazalo se da je ona grupa koja je učila uz miris ruže – mogla zapamtiti 8,5 posto više riječi, piše Deutsche Welle.

Zašto mozak uz miris bolje pamti?

„Kada nešto učimo, uvijek se radi o kontekstu“, kaže Kornmeier. Pritom bi prema njemu mirisi mogli igrati određenu ulogu. Riječi se pri učenju povezuju s mirisom. Mozak bolje pamti riječi i bolje ih se sjeća na testu. Zato su sudionici smjeli mirisati ružin miris prije testa. Mozak brže pronalazi informaciju koja je povezana s mirisom.

Mirisi posebno snažno aktiviraju mozak, to je pokazalo skeniranje mozga u ranijim eksperimentima. Hipokampus koji je u mozgu posrednik između kratkoročnog pamćenja i dugoročne memorije aktivira se mirisima.Teorija kaže da se tako dobivene informacije urežu dublje u dugoročnu memoriju.

Miris u snu poboljšava pamćenje

U snu se odlučuje što će mozak zapamtiti. Ranija istraživanja u laboratorijskim uvjetima pokazala su da mozak u fazi dubokog sna „preuređuje” zapamćeno i odlučuje što će se pohraniti u dugoročnoj memoriji. Pretpostavlja se da miris reaktivira sadržaje dnevnog učenja kada mozak rekapitulira doživljeno i naučeno.

„Tada raste vjerojatnoća da ti sadržaji budu uključeni u proces konsolidiranja”, kaže Kornmeier. Teza stručnjaka glasi – sadržaji koji su preko dana povezani s mirisom, bit će u dubokom snu aktivirani i deponirani u dugoročnu memoriju zahvaljujući istom tom mirisu. Aktiviraju se iste živčane stanice koje su i danju povezivale naučene riječi i miris.

Moguća svakodnevna upotreba

Do sada su znanstvenici u svojim laboratorijima „puštali” miris samo u fazi dubokog sna, da ne bi remetili ostale faze. „Ali možemo prezentirati miris cijele noći i on ipak funkcionira“, kaže neurobiolog. On dodaje da je ovo prvi put da je miris upotrebljen izvan laboratorija, odnosno u kućnim uvjetima.

To znači da je primjena u svakodnevici moguća. Sudionici frajburške studije su učili kod kuće, a ne, kao inače, u posebnim prostorijama istraživačkog tima.

Mirisom do maksimalnog efekta

Jasno je da miris samo podržava proces. Nitko se ne može odreći truda učenja. Ali miris pomaže u učinkovitosti procesa. Kornmeier pretpostavlja da je on djelotvoran prije svega kada je malo vremena za učenje: „Miris bi možda mogao djeluje kao neka vrsta pojačala”. On smatra da bi mirisi mogli pomoći da se brže postigne vlastiti maksimum u učenju.

Mirisi izgleda ne štite od zaborava. Samo na prvom testu, odmah nakon faze učenja, bio je primjetan efekt mirisa. Već tjedan dana kasnije, a naročito nakon mjesec dana, on je bitno oslabio. Dnevni rezultati grupe koja je koristila miris ruže nisu bili značajno bolji od rezultata druge grupe.

Vjerojatno ne pomaže samo ružin miris

Zašto baš miris ruže? Najveći broj istraživanja je koristio baš taj miris. “To je slučajnost, tako je bilo u prvobitnom istraživanju”, kaže Kornmeier. Sve studije koje su potom slijedile uzimale su ružu da bi svoje rezultate mogle usporediti s tim prvim istraživanjem. “Ali ja doista vjerujem da i drugi mirisi funkcioniraju. To tek treba pokazati u budućim istraživanjima“.

Mirisi lavande, naranče i mnogi drugi mogli bi barem kratkoročno pomoći kod učenja. Međutim, znanstvenici su tek u procesu razumijevanja načina na koji mozak memorira informacije i kako ih noću obrađuje. Ali je jedno izvjesno – ono što dobro miriše, moglo bi pomoći na sljedećem testu ili ispitu.