O mrkvi se pričaju priče, basne i mitovi pa prvo treba razbiti mit po kojemu je mrkva neka vrsta superhrane.

'Nikada nije dobro fokusirati se na određeno povrće u prehrani. Mrkva je bez sumnje zdrava namirnica koja može biti dio prehrane kao i ostalo povrće', kaže stručnjakinja za nutricionistiku, doktorica Winfried Keuthage.

Od 'a' za artičoku do 'z' za zelje, svako povrće ima svoje prednosti. Najvažnija je raznolikost, odnosno tanjur ispuniti višebojnom mješavinom. A mrkva, tipično narančasta, ali također žuta ili ljubičasta, tome može prirodno pridonijeti.

Koja je nutritivna vrijednost mrkve?

'Mrkva ima vrlo širok profil hranjivih tvari. Ona je bogata vitaminom C, sadrži nekoliko vitamina B i vitamine koji su topivi u mastima E, K i A', pojašnjava Keuthage.

Prije svega, opskrbljuju tijelo obiljem karotenoida, vrstom uglavnom žutih, narančastih ili crvenih pigmenata topivih u mastima ili sekundarnim biljnim metabolitima - spojevima koje proizvode biljke i koji ne pridonose njihovom rastu, ali ih čine konkurentnima u njihovoj okolini.

Karotenoidi su ono što mrkvi daje jarku narančastu boju. Najpoznatiji karotenoid je beta-karoten.

'Tijelo ga može pretvoriti u retinol, oblik vitamina A', kaže Keuthage. Nešto beta-karotena pohranjuje se u jetri za kasniju pretvorbu u vitamin A u slučaju nedostatka.

Kako ističe Njemačko nutricionističko društvo (DGE), znatne količine beta-karotena mogu se naći i u bundevama, batatu, crvenoj paprici, kelju i marelicama.

Stoga, ne vjerujte ni svojoj mami ili baki, a pogotovo ne sve što čitate na portalima