Povremeno škripanje zubima obično ne uzrokuje štetu, ali ako se redovito događa, zubi se mogu ozbiljno oštetiti.

Bruksizam, škripanje ili škrgutanje zubima pojava je koja se obično događa noću dok spavamo. Obično se nesvjesno zubima donje čeljusti kliže po onima gornje čeljusti. Ako se svakog jutra probudite s bolovima u zubima, čeljusti ili čak i ušima, vjerojatno imate bruksizam.

Međutim, bruksizam se ne događa samo tijekom spavanja, već se može nesvjesno događati i kad smo budni. Takva pojava naziva se budni bruksizam.

 

Uzroci bruksizma

Liječnici ne razumiju u potpunosti što uzrokuje bruksizam, ali on može biti posljedica kombinacije fizičkih, psiholoških i genetskih čimbenika.

Bruksizam u budnom stanju može biti posljedica proživljavanja neugodnih emocija kao što su tjeskoba, stres, ljutnja, frustracija ili napetost. Škrgutanje također može biti strategija suočavanja ili navika tijekom duboke koncentracije.

 

Bruksizam kod spavanja smatra se poremećajem kretanja povezanim sa spavanjem. Osobe koje škrguću zubima tijekom sna imaju veću vjerojatnost da će imati druge poremećaje spavanja, poput hrkanja i zastoja u disanju (apneja u snu). Škripanje zubima može biti uzrokovano i abnormalnim zagrizom ili krivim zubima.

Sljedeći čimbenici također mogu povećati rizik od bruksizma:

– dob: bruksizam je čest kod male djece, ali obično nestaje u odrasloj dobi

– tip osobnosti: agresivni, natjecateljski nastrojeni ili hiperaktivni ljudi imaju veći rizik od bruksizma

– antidepresivi

– kofein, alkohol, pušenje

– genetika

– epilepsija

– GERB

– demencija

– ADHD

 

Simptomi bruksizma

U nekim slučajevima, kronično škripanje zubima može rezultirati lomljenjem, klimanjem ili gubitkom zuba. Bruksizam također jako troši zube pa se u najgorem slučaju može javiti potreba za nadomjescima poput krunica, mostova, implantata pa i cijelih proteza.

Znakovi i simptomi bruksizma su:

– spljošteni, slomljeni, okrhnuti ili labavi zubi

– istrošena zubna caklina

– pojačana bol ili osjetljivost zubi

– umorni ili zategnuti čeljusni mišići

– čeljust koja se ne otvara ili zatvara u potpunosti

– bol u čeljusti, licu i vratu

– bol koja se osjeća kao bol u uhu

– tupa glavobolja koja počinje u sljepoočnicama

 

Kako spriječiti i liječiti bruksizam?

Ako ste primijetili neke od navedenih simptoma, obavezno se javite stomatologu koji će pregledati vaše zube i napraviti dijagnozu.

Liječnik vam može prepisati štitnik za zube kako ne biste škripali zubima tijekom spavanja. No, to nije trajno rješenje. Ako škripite zubima zbog stresa, pronađite neke metode za opuštanje i otpuštanje onoga što ne možete promijeniti.

 

Psihoterapija je uvijek dobro rješenje da se uhvatite u koštac s dubljim problemima koji najčešće utječu na fizičko tijelo. Također, izbjegavajte ili smanjite konzumaciju hrane i pića koja sadrže kofein, poput kave i čokolade. Izbjegavajte žvakanje žvakaćih guma jer to omogućuje vašim mišićima čeljusti da se više naviknu na stiskanje i povećava vjerojatnost za bruksizam.

Noću opustite mišiće čeljusti držeći topli oblog na obrazu ispred ušne resice. Vježbe za mišiće jezika i čeljusti mogu vam pomoći da održite pravilnu poravnatost čeljusti.

 

Ako je škrgutanje zubima uzrokovano zbijenim, nepravilno postavljenim ili krivim zubima, rješenje je reduktivna koronoplastika – stomatološki zahvat kojim se može preoblikovati ili izravnati grizna površina zuba.

Neka istraživanja su pokazala da injekcije botulinum toksina (botoksa) mogu smanjiti bol i učestalost škrgutanja zubima kod inače zdravih sudionika. No, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdila sigurnost i učinkovitost upotrebe botoksa za liječenje bruksizma.