Srčani zastoj iznenadni je gubitak funkcije srca, disanja i svijesti. Tijekom srčanog zastoja, električni sustav srca prestaje funkcionirati.

Ako se ne liječi odmah, iznenadni zastoj srca može dovesti do smrti. Zato je potrebno u pravo vrijeme krenuti s reanimacijom. Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) ne samo da može spasiti nečiji život nego i, održavajući dotok krvi u mozak, održati funkciju mozga.

Iznenadna srčana smrt jedan je od najčešćih uzroka smrti uopće, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.

 

Samo u SAD-u oko 350.000 ljudi godišnje umire od srčanog zastoja. U Portlandu je nedavno provedeno istraživanje u kojim se više od desetljeća pratilo osobe oboljele od iznenadnog srčanog zastoja. Tijekom tog vremena razgovaralo se s brojnim osobama bliskim žrtvama, kao i s preživjelima te su se detaljno pregledali njihovi zdravstveni kartoni.

Otkriveno je da je polovina sredovječnih pacijenta doživjela znakove upozorenja prije zastoja, i to najčešće u obliku bolova u prsima i nedostatka daha.

 

Iako četvrtina osoba koje je pogodio srčani zastoj nije iskusila nikakve simptome, više od pola ih je doživjelo bar jedan, s tim da su se kod većine simptomi pojavili unutar 24 sata prije zastoja, premda su se kod nekih počeli očitovati i do mjesec dana ranije.

Kod muškaraca se najčešće javljaju bolovi u prsima, dok žene češće ostaju bez daha. Drugi simptomi na koje treba obratiti pažnju su nesvjestica i neravnomjerni otkucaji srca.

 

Prethodni srčani udar, koronarne bolesti srca te neki nasljedni poremećaji koji utječu na rad srca povećavaju rizik od iznenadnog zastoja srca, a ljudi koji znaju da im prijeti povećan rizik, možda će trebati ugradnju defibrilatora kako bi vratili srce natrag u pravilan ritam, prenosi Index.