Antipsihotici ili antipsihotični lijekovi koji se nazivaju i neuroleptici koriste se za liječenje simptoma psihotičnih poremećaja poput psihoze, shizofrenije i manične faze bipolarnog poremećaja, ali mogu imati i širu primjenu.
Psihotični poremećaji su karakterizirani simptomima poput
halucinacija i iluzija, a koji ometaju svakodnevno funkcioniranje
kod oboljelih. Prisutna može biti i paranoja uz sumanut sustav
grandioznih ideja.
Neuroleptici se mogu koristiti i izvan navedenih indikacija
za liječenje anksioznosti, nesanice, agresivnog ponašanja i
halucinacija koje se pojavljuju kao simptomi Alzheimerove
bolesti. Ovisno o indikacijama se mogu koristiti i kod drugih
bolesti, no obično u nižim dozama. Antipsihotici se
mogu koristiti i kratkotrajno za prolazne psihotične simptome.
Što su antipsihotici i kako djeluju?
Djelovanje antipsihotika bazira se na blokiranju receptora
neurotransmitera dopamina u živčanom sustavu. Dopaminski
receptori D2, D3 i D4 povezani su s mentalnim bolestima čije
djelovanje antipsihotici mogu blokirati, odnosno, ponašaju se kao
snažni antagonisti. Međutim, blokiranje D2 receptora može
izazvati nuspojave koje se pojavljuju u manjem obimu kod
novijih antipsihotičnih lijekova.
Dopamin je neurotransmiter koji djeluje kao “glasnik” između
neurona te se povezuje s osjećajem užitka i motivacije.
Blokiranjem dopamina se smanjuje osjećaj delirija i halucinacije,
odnosno, sprječavaju se molekule dopamina da uzrokuju neurološke
učinke. Doduše, znanstvenici se slažu da još uvijek ne razumiju u
potpunosti kako dopamin biološki signalizira. Dokazano je da
dopamin ima ulogu u ovim bolestima i poremećajima:
– Parkinsonova bolest
– depresija
– poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD)
– psihotični poremećaji poput shizofrenije
– ovisnosti o lijekovima i drogama
Dopamin se ne nalazi samo u mozgu već i u drugim organima.
Znanstvenici su tako dokazali da antipsihotici blokiraju
dopaminsko signaliziranje u mozgu, ali i u gušterači. Ovo dovodi
do nekontrolirane proizvodnje hormona koji utječu na regulaciju
glukoze u krvi. Na ovaj način može doći do pretilosti i
dijabetesa. Ovo je jedna od poznatih nuspojava. Međutim,
antipsihotici, posebice noviji atipični imaju manje nuspojave,
ali i pomažu u ponovnom unosu serotonina što povećava njihovu
učinkovitost kod liječenja depresivnih aspekata psihotičnih
bolesti.
Nova generacija antipsihotika naziva se stabilizatorima
dopaminskog sustava. Djeluju tako da stabiliziraju dopamin u
slučaju previsokog ili preniskog prijenosa. Na ovaj način se
lakše kontroliraju simptomi bez nekih nuspojava koje se
pojavljuju kod drugih antipsihotika.
Nuspojave antipsihotika
U današnje vrijeme postoji velik izbor antipsihotika – od starije
do novije generacije. U antipsihotike prve
generacije spadaju klorpromazin, haloperidol, tioridazin,
flufenazin i druge. Kod navedenih su istaknute i poznate
ekstrapiramidalne nuspojave, te druge brojne nuspojave koje ovise
o kombinacijama sustava na koje lijek ima antagonistički
učinak. Nuspojave antipsihotika ovise o određenom
lijeku.
Ekstrapiramidalne nuspojave se češće pojavljuju nego
atipične, a dijele se na rane i kasne. Rane nuspojave
antipsihotika uključuju:
– akatiziju – stalan obrazac nervoznih pokreta poput ljuljanja,
tapšanja rukama ili lupkanja nogama
– parkinsonizam – stvaranje poremećaja u mozgu koji
utječu na stvaranje sporih pokreta, tremor, ukočene mišiće,
poteškoće u ravnoteži i hodanju
Kod kronične upotrebe antipsihotika može doći do kasne nuspojave
poput tardivne diskinezije. Riječ je o nuspojavi kod koje nastaju
nevoljni ponavljani pokreti, uglavnom oko područja usta, ali i
udova. Ovi lijekovi mogu izazvati i porast hormona prolaktina, a
to uzrokuje niz endokrinoloških nuspojava. Opasnost nuspojava
antipsihotika je i u tome što kroničnom upotrebom mogu izazvati
hipersenzibilizaciju dopaminskog receptora D2, a to dovodi do
trajnih promjena. To se događa kod oko 5% bolesnika godišnje.
Nuspojave kod antipsihotika nove generacije
Nuspojave koje uzrokuju antipsihotici često su razlog odbijanja
bolesnika te stigmatizacije u društvu. Nerijetko su se terapije
zbog nuspojava prekidale te su bolesnici često doživljavali
pogoršanje psihoze i ponovno hospitaliziranje. Kod uzimanja
antipsihotika može doći do recidiva (20 posto) i invaliditeta (50
posto).
Konvencionalni antipsihotici ili starija generacija
antipsihotika izazivaju više reakcija i veća je učestalost
ekstrapiramidalnih nuspojava nego kod antipsihotika nove
generacije. Kod ove vrste se pokazuje određena selektivnost za
pojedine skupine neurona, odnosno, pokazalo se da ne utječu na
blokiranje svih receptora jednako. To ostavlja prostora za
stvaranje manje nuspojava.
Antipsihotici nove generacije znatno bolje djeluju na negativne i
kognitivne simptome, a to se pokazalo ključnim za povoljan
terapijski uspjeh. Znatno manje uzrokuju tardivnu diskineziju.
Među antipsihoticima nove generacije je klozapin koji je
sintetiziran 60-ih godina prošlog stoljeća, a za koji se pokazalo
da ne izazva ekstrapiramidalne nuspojave. Stoga je nazvan
atipičnim, a kasnije postao prototipom nove, druge
generacije antipsihotika. Ova vrsta antipsihotika djeluje i na
serotoninske receptore, ne samo dopaminske, pokazuju selektivnost
za pojedine skupine neurona te znatno bolje djeluje negativne i
kognitivne simptome.
Pokazalo se da uzimanje često dovodi do porasta tjelesne težine,
a moguće je i razvijanje agranulocitoze. Agranulocitoza je
najteži oblik neutropenije, smanjenog broja neutrofila u krvi
koju najčešće uzrokuju lijekovi ili stanje. Kod nedostatka
neutrofila dolazi do oslabljenja imuniteta i gubitka sposobnosti
organizma da se obrani od mikroorganizama.
Koliko brzo djeluju antipsihotici?
Antipsihotici u organizmu stvaraju reakciju u roku dva do šest
tjedana ako se uzela adekvatna doza na dobar način primjene. Kod
većine bolesnika se poboljšanje osjeća oko trećeg ili četvrtog
tjedna liječenja. Postoje tvrdnje da bi se nakon liječenja
antipsihotici trebali primjenjivati u najmanjoj dozi koja još
postiže učinak kako bi se smanjila učestalost i intenzitet
nuspojava.
Antipsihotici u trudnoći
Ne postoje službene preporuke vezane uz uzimanje antipsihotika u
trudnoći. Preporučuje se oprez kod primjene i uzimanje isključivo
kada je to neizbježno i kada se na taj način izbjegavaju
komplikacije. Oprez je potreban i kod dojenja. Neki antipsihotici
kod žena mogu izazvati probleme već prilikom začeća te se
savjetuje primjena onih koji nemaju tu nuspojavu ako žena planira
trudnoću.
Kod trudnoće je potrebno medicinski procijeniti je li veći rizik
od relapsa psihoze ili štetnog utjecaja antipsihotika na razvoj
djeteta. Trenutno ne postoje
adekvatna istraživanja koja ukazuju na povećan rizik od
pojave malformacija kod fetusa, dok neke studije pokazuju povećan
rizik od prijevremenog porođaja i spontanog pobačaja.
Novorođenčad izložena atipičnim antipsihoticima nove generacije
ima veću incidenciju povećanog rasta i rodne težine u odnosu na
novorođenčad majki koje su uzimale tipične antipsihotike.