Možda trenutno imate nešto ostataka u hladnjaku od kojih vam može pozliti. Evo kako možete izbjeći pokvarenu hranu i koliko se općenito dugo čuvaju ostaci. Stručnjaci za The Healthy objašnjavaju detalje o tome koliko dugo traju ostaci, što se događa ako pojedete staru hranu i kako postići da ostaci traju što dulje.

Koliko dugo su ostaci dobri?

Jednom kada pronađete izvrstan recept ili ukusno jelo iz restorana, teško je ne pojesti sve u jednom dahu. Ako slučajno uspijete ne pojesti sve i nešto vam ostane za kasnije, sigurno ćete pomisliti kako imate sreće pa ćete ponovno uživati u odličnom okusu hrane koju volite. Teško je i kada nađete onu pizzu prekrivenu folijom i pitate se je li sigurna za jelo ili joj je prošao rok trajanja rok trajanja dok je, tko zna koliko dugo, stajala u hladnjaku.

Nažalost, odgovor na to koliko dugo su ostaci dobri je da je kompliciran i ovisi o nekoliko čimbenika, kaže za The Healthy dr. Donald W. Schaffner, profesor prehrambenih znanosti na Sveučilištu Rutgers.

“Općenito, preporučujem ljudima da koriste aplikaciju i web stranicu USDA food keeper”, kaže on. “Na toj web stranici preporučuju tri do četiri dana za ostatke, što je konzervativna (čitaj: sigurna) preporuka.”

Registrirana dijetetičarka, nutricionistica Malina Malkani također preporučuje da većinu ostataka ne držite u hladnjaku više od tri do četiri dana.

Imajte na umu da hrana koja nosi veći rizik od štetnih bakterija uključuje hranu koja sadrži mliječne proizvode, jaja, meso, perad, ribu i plodove mora, objašnjava Malkani.

“Hrana nižeg rizika uključuje voće i povrće, kruh, peciva, konzerviranu hranu, sirupe i ocat”, kaže ona.

Što je s ostacima iz restorana?

Općenito govoreći, odgovor je da imaju isti rok trajanja kao i ostali ostaci, kaže Schaffner.

Međutim, hrana iz restorana može dulje trajati prije nego što se stavi u hladnjak. Schaffner kaže da bi to moglo utjecati na rok trajanja, ako je hrana stajala izvan hladnjaka više od nekoliko sati.

“Kao opće pravilo, uvijek preporučujemo da ljudi ohlade svoje ostatke unutar dva sata nakon što su posluženi”, kaže on.

Što određuje koliko dugo ostaci hrane traju?

Razina štetnih bakterija i virusa u ostacima hrane određuje koliko dugo traju, prema Malkani.

“Kada te štetne bakterije i virusi dosegnu razinu opasnu za zdravlje, mogu uzrokovati bolesti koje se prenose hranom i uzrokuju simptome kao što su želučane tegobe, mučnina, proljev, povraćanje, groznica i dehidracija”, kaže ona.

Kako znati jesu li ostaci loši?

Najbrži i najlakši način da otkrijete je li se hrana pokvarila je da koristite oči i nos.

“Odbacite svu hranu koja ima neugodan miris ili znakove plijesni”, kaže Malkani.

“Međutim, imajte na umu da ostaci mogu izgledati, mirisati pa čak i imati fini okus i još uvijek uzrokovati bolesti koje se prenose hranom, stoga pažljivo pratite koliko su dana bili u hladnjaku i bacite ih nakon tri do četiri dana.”

Koji je najgori mogući scenarij ili rizik jedenja loših ostataka?

“Ako pod ‘rizikom’ govorite o riziku od trovanja hranom, zapamtite da ako hrana ne sadrži nikakve patogene bakterije kada je stavite u hladnjak, neće ih biti niti kada je izvadite iz njega,” kaže Schaffner. “Primarni rizik od ostataka je kvarenje, tj. bakterije koje rastu u hrani zbog kojih ima odvratan miris ili okus, ali nas zapravo neće učiniti bolesnima.”

Osim toga, USDA kaže da su nepravilno kuhanje hrane na sigurnoj temperaturi i ostavljanje hrane na nesigurnim temperaturama glavni uzroci bolesti koje se prenose hranom.

Najčešće vrste bakterija koje uzrokuju trovanje hranom ne rastu tako dobro na nižim temperaturama u hladnjaku. Izuzetak bi bili uzročnici Listeria monocytogenes i Yersinia enterocolitica, prema Schaffneru.

“Dakle, ako ti patogeni nisu tamo, a vaš hladnjak je postavljen na oko 4°C ili niže, najgori mogući scenarij je da izvadite hranu, pomirišete je, a ona užasno smrdi i želite povratiti. Ali naravno da to nije trovanje hranom”, kaže.

Kako da ostaci hrane traju?

Za najbolju kvalitetu, ostatke stavite u hladnjak što je brže moguće. Malkani kaže da to treba učiniti unutar najviše dva sata od kuhanja ili unutar jednog sata od kuhanja ako je vanjska temperatura viša od 30°C.

Također, pobrinite se da temperatura vašeg hladnjaka bude što je moguće niža (4°C ili niža) sve dok ne zamrznete hranu.

Izbjegavajte dopustiti da hrana ostane unutar temperaturne “opasne zone” između 4°C i 60°C, što je raspon temperatura na kojima bakterije mogu lakše preživjeti i rasti, prema Malkani.

“Predlažem da na hranu napišete datume ili da na poruci na hladnjaku ostavite podsjetnike da jedete hranu prije određenog datuma”, kaže Schaffner.

“Naravno, ako ne mislite da ćete pojesti neku hranu u roku od tri do četiri dana, ali ćete je na kraju htjeti pojesti, najbolje je da je zamrznete.”

Odabir hermetičkih spremnika za pohranu još je jedan način da ostaci hrane traju. A kada pojedete spremljene ostatke, svakako ih podgrijte na minimalno 70°C kako biste ubili potencijalno opasne bakterije koje mogu uzrokovati bolesti koje se prenose hranom, preporučuje Malkani.