Duga je lista poznatih osoba koje su posljednjih godina napravile dužu pauzu od društvenih mreža, uključujući glazbenika Eda Sheerana, pop zvijezdu Britney Spaears, pjevačicu Miley Cyrus, glumicu Selenu Gomez i pjevača Justina Biebera. Svi su oni bili u fazi takozvane digitalne detoksikacije, odnosno oslobađanja od digitalnog otrova.
Kako prenosi Deutsche Welle, razlozi su bili različiti – previše
komentara mržnje, previše vremena pred monitorom, umor od glume
za društvene mreže…
Društvene mreže su sporne i u politici. Njemački ministar
ekonomije Robert Habeck napustio je Twitter 2019. i nije se
vratio, iako drugi političari tu platformu koriste gotovo svakog
sata kako bi iznijeli svoje mišljenje.
“Bila je to jedna od najmudrijih odluka koje sam donio u životu”,
rekao je Habeck. Na svom blogu tada je napisao: “Twitter je
agresivan kao ni jedna druga društvena mreža i ni na jednom
drugom mediju nema toliko mržnje, zlobe i govora mržnje.”
Želja za digitalnom pauzom velika je i kod ostalih korisnika.
Prema istraživanju digitalnog udruženja Bitcom, deset posto ljudi
u Njemačkoj ove godine želi ponovo provoditi više vremena izvan
mreža, a oko 43 posto je to ranije već činilo, kako bi se ponovo
bolje osjećali.
Brojne studije su se bavile efektima Instagrama, Twittera i
ostalih mreža, ali odgovori nisu baš tako jasni kao što se misli.
Sveučilište Bat je u anketi ovog proljeća otkrio da digitalna
pauza od samo jednod tjedna poboljšava opće stanje i smanjuje
anksioznost i depresiju. Činjenica da su rezultati bili ovakvi,
mogla bi biti u vezi i s načinom istraživanja. Sudionici su
unaprijed morali pristati da neće koristiti društvene mreže
tjedan dana pa su tako možda bili motiviraniji za pauzu.
Druge studije također vide vezu između vremena provedenog na
mrežama i depresije. Međutim, kaže se da je teško dokazati što je
bilo prvo. Moguće je da ljudi s tendencijom ka depresiji koriste
društvene mreže češće od drugih.
Druge studije, poput one Sveučilišta u Abu Dhabiju iz 2019.,
pokazale su negativne posljedice digitalne detoksikacije.
Sudioici su prijavili stres i usamljenost tijekom apstinencije od
društvenih mreža.
“Važno je da sami odlučujemo koliko dugo smo na mrežama i što
tamo radimo i da nas ne privlače drugi ljudi i mehanizmi, kao što
su poruke i podsjetnici”, rekla je za DW Kristin
Langer iz inicijative “Pogledaj”.
Utjecaj društvenih mreža uvijek ovisi od ličnosti korisnika,
dodala je ona.
Dok neki profitiraju od društvenih mreža, drugi osjećaju
pritisak i zavist prema drugim korisnicima kojima navodno ide
bolje u životu nego njima.