posebnost
Pet stvari koje natprosječno inteligentni ljudi čine drugačije
Ne moramo znati koliki je nečiji kvocijent inteligencije da bismo zaključili da je ta osoba natprosječno inteligentna. "Lumene" ćemo prepoznati i po 5 stvari koje oni rade drugačije od ostalih.
Inteligentni ljudi ne vjeruju svemu što čuju. Propituju tradiciju, vjerovanja, etičke norme, čitav sustav u kojem živimo, zapravo, sve što postoji. Ne uzimaju ništa zdravo za gotovo i ne povode se za masom, već o svemu promišljaju kritički i temeljito istraže prije nego što stvore vlastito mišljenje.
Zasigurno ne vjeruju svemu što čuju u vijestima ili od bilo koje autoritativne figure. Natprosječno inteligentni ljudi mogu proniknuti laž te ne dopuštaju drugima da se igraju s njima ili da ih stjeraju u kut. Dogma, odnosno principi koji se predstavljaju kao nepobitna istina, njima ne znači ništa – oni imaju mišljenje kakvo žele imati i slijede vlastiti put u životu.
2. Inteligentni ljudi nikoga ne dižu u nebesa
Ljudi s natprosječnim kvocijentom inteligencije rijetko imaju idole i rijetko traže nekoga tko će ih voditi kroz život. Oni znaju da znanje koje traže i koje im je potrebno mogu pronaći u samima sebi. Shvaćaju da od svake osobe možemo nešto naučiti u životu, ali isto tako shvaćaju da sami ne znaju sve.
Nitko nema sve odgovore, i zato natprosječno inteligentni ljudi nikoga ne gledaju kao idola. Sami sebe doživljavaju kao svog osobnog gurua koji ima dovoljno mudrosti i snage snaći se u svakoj situaciji.
3. U stalnoj su potrazi za znanjem
Osobe s visokim kvocijentom inteligencije nikada se ne zadovoljavaju onime što znaju – uvijek žude za novim znanjima i iskustvima. Uživaju u tome da proširuju svoj um i da se upuštaju u inteligentne razgovore kad god za to imaju priliku.
Inteligentni ljudi fascinirani su znanjem i ovisni o njemu – ne zadovoljavaju se naučenim jer će na taj način njihov um stagnirati. Shvaćaju da je znanje moć te se žele naoružati sa što više mentalne municije.
4. Svoje misli pretvaraju u djela
Natprosječno inteligentne osobe znaju da misli i ideje ne znače ništa bez djelovanja. Ako žele dospjeti igdje u životu, razumiju da ono što znaju moraju primijeniti u konkretnim djelima. Od vaših misli nema nikakve koristi ako ih ne podijelite s drugima i ako ih ne koristite kako biste pridonijeli svijetu, pa inteligentni ljudi uvijek gledaju gdje bi mogli primijeniti svoje znanje.
Neće dopustiti da im išta stane na put u njihovu nastojanju da koristeći svoje znanje promijene svijet nabolje. Osmišljanje novih planova s kojima će postići svoje ciljeve pruža im veliko zadovoljstvo.
5. Znaju vrijednost vremena provedenog sa samima sobom u tišini
Više od ičega, ljudi s visokim kvocijentom inteligencije znaju vrijednost vremena provedenog sa samima sobom u tišini. Svijet je toliko ubrzan da se čini da uopće ne stavlja naglasak na “biti”. Svi moramo djelovati, raditi, proizvoditi, kretati se, zarađivati. Ne provodimo dovoljno vremena razmišljajući, osjećajući, voleći…
Zbog toga natprosječno inteligentni ljudi provode koliko god je vremena moguće sa samima sobom i sa svojim mislima jer znaju koliko je važno zagledati se duboko u sebe kako bi pronašli odgovore. Čak i ako u tom trenutku ne traže odgovore, i dalje su svjesni važnosti vremena koje provedemo sami, daleko od buke koja nas okružuje, jer to također pomaže da se oslobodimo stresa te da regeneriramo um, tijelo i dušu.
Natprosječno inteligentni ljudi imaju odličnu vezu sa samima sobom i znaju da je ta veza temelj za sve ostalo u životu, piše Zadovoljna.
Izdvojeno
-
Košarkaši Zadra u susretu su 12. kola regionalne ABA lige kao domaćini rutinski svladali Borac iz Čačka sa 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
U 12. kolu regionalne AdmiralBet ABA lige košarkaši Zadra večeras su u Krešinom domu pred oko tisuću i pol najvjernijih navijača stigli do pete pobjede. Uvjerljivo su svladali momčad Borca iz Čačka rezultatom 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, a u sklopu manifestacije „Niti života“ sinoć je u Kneževoj palači svečano otvorena izložba "Velebit" renomiranog hrvatskog akademskog slikara Josipa Zankija.
-
Shizofrenija je mentalna bolest od koje obolijeva jedan posto populacije, muškarci najčešće u adolescentskoj dobi, a žene između 23. i 30. godine te je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti terapiju, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Shizofrenija 360" u Zagrebu.
Reci što misliš!