Hepatitis je upala jetre, koju najčešće izazivaju virusi hepatitis A, hepatitis B, hepatitis C, hepatitis D i hepatitis E.

Ovi virusi uzrokuju istoimene bolesti, a simptomi svih pet hepatitisa su vrlo slični kod početnog stadija te je potrebno posjetiti liječnika kada se oni pojave. Nekada hepatitis mogu izazvati i druge virusne infekcije, alkoholizam ili lijekovi. U većini slučajeva nije smrtonosan te se može lako tretirati prije nego dođe do zatajenja jetre. Vjeruje se kako otprilike 95 posto osoba u svijetu ni ne zna da boluje od hepatitisa.

Koje su glavne razlike između svih hepatitisa?
1. Hepatitis A

Hepatitis A ili bolest prljavih ruku se vrlo lako prenosi, ali nije smrtonosan te se simptomi vrlo brzo povlače, dok se jetra potpuno oporavi nakon dva mjeseca. Širi se kada osoba konzumira hranu ili piće koje je kontaminirano fekalijama osobe koja ima hepatitis, odnosno fekalno-oralnim putem. Ova vrsta hepatitisa se sprječava cijepljenjem.

2. Hepatitis B

Hepatitis B može dovesti do potpunog uništenja jetre, ali ako se tretira na vrijeme, oporavak će trajati oko šest mjeseci. S druge strane, može biti opasan i smrtonosan za starije osobe. On se prenosi nezaštićenim seksualnim odnosima sa zaraženom osobom, dijeljenjem prljavih igli kod korisnika droga, direktnim kontaktom sa zaraženom krvi putem transfuzije ili putem tjelesnih tekućina osobe koja boluje od hepatitisa B.

I protiv ove vrste virusa se može cijepiti, dok zaražene trudnice mogu bolest prenijeti na dijete. Mogu ga prenijeti i zdrave osobe koje su kronični nositelji virusa.

3. Hepatitis C

Hepatitis C je najčešće bolest koja traje cijeli život, a za njega ne postoji cjepivo. Osobe nekada neće imati simptome, ali jednako tako mogu imati cirozu jetre ili druge probleme s ovim organom. Prenosi se isto kao i hepatitis B, pri čemu se najčešće prenosi transfuzijom zaražene krvi, a mogu ga imati i osobe s alkoholnom bolesti jetre.

4. Hepatitis D

Hepatitis D se pojavljuje samo kod nekih osoba koje boluju od hepatitisa B.

5. Hepatitis E

Hepatitis E se prenosi fekalno-oralnim putem kao i izravnim kontaktom sa zaraženom osobom. Može se dobiti i loše termički obrađenom zaraženom svinjetinom i njenim prerađevinama ili zaraženim mesom jelena.

Osim virusa, bolest hepatitisa se može razviti zbog alkoholizma, lijekova, toksina, a postoji i autoimuni hepatitis kada tijelo prepoznaje jetru kao strano tkivo te je potom napada. Ipak, virusni hepatitis je glavni uzrok raka jetre u Europi.

Kako prepoznati hepatitis?

Glavna obilježja svih virusnih infekcija hepatitisa su vrlo slična, samo će kod nekih osoba simptomi biti više izraženi, kod nekih manje, dok određeni broj ljudi nekoliko godina neće ni imati nikakve simptome. Najčešći simptomi tako su:

– česta bol u gornjem dijelu trbuha

– žutica

– blijeda boja stolice

– gubitak apetita

– gubitak kilograma

– slabost i umor

– tamna boja urina

– simptomi nalik gripi

Kod hepatitisa A i hepatitisa B se može pojaviti i bol u zglobovima.

Akutni virusni hepatitis je upala jetre koju uzrokuje jedan od tipova hepatitisa te simptomi ovdje nastaju naglo i trenutni su. Osim gore navedenih simptoma, može doći i do povraćanja, povišene temperature, dok se pušačima mogu početi gaditi cigarete.

Kronični hepatitis može trajati od šest mjeseci do nekoliko godina, a kod većine osoba nema posebnih simptoma te se otkrije slučajno pretragama, dok će kod nekih dovesti do ciroze jetre.

Kako se dijagnosticira hepatitis?

Kod pojave bilo kojih od gore navedenih simptoma potrebno je posjetiti liječnika. Važno je naglasiti ako postoji bilo kakva šansa za dobivanje hepatitisa kao što su nezaštićeni odnosi s nepoznatim ljudima, doticaj s tuđim tekućinama ili krvi, korištenje tuđih igli, tetoviranje ili stavljanje piercinga u neovlaštenom salonu. Hepatitis se dijagnosticira uz pomoć raznih pretraga, prije svega krvnih pretraga, testom funkcije jetre i biopsijom jetre.

Kako se tretira hepatitis?

Liječenje ovisi o tipu virusa te o stadiju infekcije. S obzirom na to da se radi o virusu, antibiotici neće puno pomoći. Hepatitis A će se najčešće povući sam od sebe, kod hepatitisa B se tretiraju simptomi, dok se kod kroničnog hepatitisa B koriste antivirusni lijekovi koji sprječavaju da dođe do većih problema s jetrom. Kronični hepatitis C se također tretira antivirusnim lijekovima prilagođenima genotipu. Autoimuni hepatitis se tretira kortikosteroidima.

Zaključak

Hepatitis je virusna bolest koja zahvaća jetru, a ovisno o tipu virusa koji je uzrokuje, osoba će imati slabije ili izraženije simptome. Može biti akutni ili kronični, a prvi simptomi su kod svih hepatitisa isti te je potrebno obratiti pažnju na njih.