Najbogatiji ljudi na svijetu gube desetke milijardi dolara od početka ove godine. Samo Elon Musk je u prvih šest mjeseci izgubio 62 milijarde dolara, kao i Jeff Bezos, a Mark Zuckerberg je izgubio više od pola svog neto bogatstva do 26. srpnja, 63.5 milijardi dolara. Ukupno je u prvih šest mjeseci ove godine 500 najbogatijih ljudi na svijetu izgubilo 1.4 bilijuna dolara.

Razlog je veliki pad cijena dionica na burzama, gdje najbogatiji ljudi na svijetu većinom "čuvaju" svoje bogatstvo. Burze u SAD-u su imale najgore polugodište u zadnjih 50 godina. Burzovni indeks S&P 500 je do sredine lipnja pao za više od 20 posto od početka godine, Dow Jones blizu 20 posto, a Nasdaq Composite i do 30 posto.

Bogatstvo im ovisi o kretanju cijena dionica

Amazon je u 2022. ušao s cijenom od 170 dolara po dionici, da bi potom pala na 102 dolara 14. lipnja. Microsoft je ušao u godinu s cijenom dionice od 335 dolara, koja se smanjila na 242 do 13. lipnja. Meta Platforms (Facebook) je s 339 dolara po dionici pao na 156 dolara 22. lipnja.

Cijene su se do kolovoza djelomično obnovile, ali se još radi o debelom minusu. Dionice Microsofta su izgubile 13 posto vrijednosti, Amazona 16 posto, Meta Platformsa 47 posto. S&P indeks je manji 12 posto, Dow Jones 9 posto, a Nasdaq Composite 19 posto.

Bogatstvo najbogatijih ljudi na svijetu primarno ovisi o kretanju cijena dionica, a većinu ove godine je obilježilo tzv. "medvjeđe tržište", pad cijene vrijednosnica poput dionica uslijed straha od recesije i inflacije.

Od sredine godine se cijene oporavljaju, pa podsjećaju na one iz 1970., kada su burze pale za 20 posto u prvoj polovici godine, ali su narasle za 27 posto u drugoj polovici godine. Ali u dvije pandemijske godine su se burze jako čudno ponašale, za što su "krive" središnje banke koje su ekspanzivnim monetarnim politikama napuhivale tržište.

To je rađeno da bi se spriječio ekonomski kolaps uslijed pandemije covida-19, ali izgleda da se većina "oslobođenog" novca slijevala na burze. Dok su se uvodili lockdowni, restrikcije na kretanje, gospodarska djelatnost zaustavljana i pucali trgovački lanci, burze su rasle. A slijedom toga su bogati postajali još bogatiji.

U pandemiji su bogati postajali još bogatiji

 Samo milijarderi u SAD-u su zaradili 1.2 milijarde dolara od početka pandemije do travnja 2021. Na razini cijelog svijeta je oko 2350 milijardera povećalo svoje bogatstvo za 4 bilijuna dolara. Tijekom 2020. se broj milijunaša u svijetu povećao za 5 milijuna, prema istraživanju Credit Suissea.

Razlog je primarno u načinu na koji najbogatiji ljudi čuvaju svoje bogatstvo - u obliku dionica. Burzovni indeks S&P 500 je narastao s 3200 bodova na početku 2020. na 4750 krajem 2021, Dow Jones s 28.600 na 36.300 u istom razdoblju, Nasdaq Composite s 9000 na 15.600. Vrijeme pandemije je bilo odlično za vlasnike dionica i sudionike dioničkog tržišta.

U isto vrijeme je BDP većine država na svijetu padao, uvođeni su lockdowni, cijela postrojenja su zatvarana, lanci nabave su naprezani gotovo do točke pucanja, prijevozni troškovi su rasli, cijele industrije, poput avioprijevozničke, propadale su, ljudi su prestali trošiti. Nimalo stimulativni ekonomski uvjeti, a ipak su burze rasle te s njima i bogatstvo najbogatijih.

Kako se razvijala situacija 2020. i 2021.

Na samom početku, u ožujku 2020., sve je izgledalo puno drugačije. Burze su naglo krahirale, izgubivši i do 30 posto vrijednosti do kraja mjeseca. Taman u to vrijeme se ozbiljno shvatio covid-19, a cijele države, regije i gradovi su se zatvorili.

Kompanije zatvaraju vrata ili smanjuju proizvodnju, a nezaposlenost naglo raste. Stopa nezaposlenosti u SAD-u je tijekom ožujka 2020. bila 4.4 posto, da bi već u travnju narasla na 14.7 posto. Daleko najveća stopa nezaposlenosti u povijesti SAD-a. Začuđujuće, baš tijekom travnja burze počinju rasti.

Do kraja svibnja je objavljeno da je broj smrti uzrokovanih covidom-19 u SAD-u dosegao 100 tisuća. Počeli su i nasilni prosvjedi diljem SAD-a zbog ubojstva Georgea Floyda. Dok sve to traje, burze se oporavljaju. Još nisu nadoknadile gubitke iz ožujka, kada je bio praktički krah tržišta, ali je rast stabilan.

U rujnu su već nadoknađeni svi gubici i indeksi stagniraju sljedeća dva mjeseca. Početkom studenog se održavaju izbori i pobjeđuje Joe Biden. Burze opet počinju strelovito rasti, na razine veće nego u rekordnom ožujku. S&P 500 indeks se popeo iznad 3800 bodova, dok u ožujku nije uspio probiti granicu od 3400 bodova.

Početkom siječnja 2021. se održavaju veliki prosvjedi protiv izbora Bidena za predsjednika, uz tvrdnju da su izbori ukradeni. Prosvjednici nasilno upadaju u zgradu Kongresa, društvena i politička situacija je iznimno nestabilna, ali burze nastavljaju rasti.

Najveća društvena nestabilnost u nekoliko desetljeća, kaotična smjena vlasti, širenje covida-19, lockdowni, nezaposlenost... Ništa nije moglo zaustaviti rast cijena dionica, a s njima bogatstva milijunaša i milijardera.

Država i središnja banka su politikama dovele do rasta bogatstva najbogatijih

Glavni "krivac" za takvu situaciju, potpunu odvojenost dioničkih tržišta od stvarnog svijeta, su ekspanzivne politike središnje banke SAD-a. FED je, kolokvijalno rečeno, "printao novac". Primarno se to odnosi na tzv. "kvantitativno popuštanje", kojima je američka središnja banka FED kupovala državne i korporativne obveznice da bi "upumpala" novac u gospodarstvo.

Tradicionalna politika kojom središnje banke osnažuju gospodarstvo je smanjenje referentnih kamatnih stopa, čime je kompanijama zaduživanje jeftinije, što dovodi do više investicija, potrošnje i zapošljavanja. Ali nakon krize 2008. te stope su bile blizu nule, pa nije bilo prostora za korištenje takve politike. Doduše, bile su u rasponu 1.50 do 1.75 prije izbijanja pandemije, nakon čega su srušene za 50 baznih bodova, a zatim za 100 baznih bodova, na raspon od 0 do 0.25.

Ali to nije moglo imati dovoljno stimulativan učinak upravo zbog toga što je početna referentna kamatna stopa bila toliko niska. Kvantitativno popuštanje, kojim se ekonomija "upumpavala" financijskim sredstvima, postalo je glavna politika.

S druge strane je država provodila ekspanzivnu fiskalnu politiku, kolokvijalno zvanu "helikopterski novac". Građani SAD-a su čak tri puta tijekom pandemije dobivali novac od države direktno na račun.  Prvi put su "stimulus checks" podijeljeni još u ožujku 2020. Svaka osoba koja plaća porez na dohodak je dobila 1200 dolara, plus 500 dolara po djetetu. Drugi put, u prosincu 2020., svaki porezni obveznik dobio je 600 dolara na račun, plus 600 dolara za svako dijete. Treći put su Amerikanci dobili novac na račun od države u ožujku 2021., 1400 dolara po poreznom obvezniku, plus 1400 dolara za svako dijete.

Ukupno su građani dobili 800 milijardi dolara od države direktno, nešto manje od 2500 dolara po stanovniku. Ali to je samo manji dio. Male kompanije su primjerice dobile 793 milijarde dolara zajmova za očuvanje radnih mjesta, a 90 posto ih je oprošteno. Procjenjuje se da je tijekom pandemije država u SAD-u podijelila 5 bilijuna dolara stimulansa stanovništvu i kompanijama.

I jedna i druga politika, ekspanzivna monetarna i ekspanzivna fiskalna, prouzrokovale su rast cijena dionica na burzama.

Najbogatiji profitirali

Iako su najbogatiji imali najviše koristi jer posjeduju najviše dionica, ustvari je profitirala većina građana SAD-a. Točnije, više od polovice stanovnika posjeduje dionice, prema podacima FED-a. Jako veliki investitori su i privatni mirovinski fondovi, što je opet imovina uplatitelja u njih, tj. običnih građana.

Ipak, siromašniji slabo sudjeluju u kupnji dionica, iako puno više nego prijašnjih desetljeća. Zapravo sve više građana SAD-a ima dionice. 1989. je od 20 posto najsiromašnijih tek 3.6 posto bilo vlasnik dionica, a 2019. 14.5 posto. U svakoj dohodovnoj skupini je postotak koji ima dionice rastao, ukupno s 31.8 posto 1989. na 52.7 posto 2019.

Ali najveći vlasnici su ultrabogati. Državne politike su za vrijeme pandemije pomogle obogatiti upravo njih, dok cijenu tih politika, u vidu visoke inflacije, plaćaju ljudi koji žive od plaće. Razlog je taj što zbog visoke inflacije realna kupovna moć plaća pada.