Ne postoji čovjek kojeg barem jednom u životu nije mučila bol u leđima i(li) vratu. U 21. stoljeću bolna stanja na kralježnici, zvana i vertebropatija, gotovo da su poprimila obilježja epidemije, ali stanje se uvijek može popraviti – samo se trebamo pokrenuti, doslovno

Mnogo je uzroka bolnih stanja na kralježnici. Sjedenje je jedno od njih. Izostanak redovite tjelesne aktivnosti je drugi. Zajedno oni čine postupnu, ali teško popravljivu štetu na sustavu za pokretanje.

Naime, oko tri četvrtine naše tjelesne mase otpada na sustav za pokretanje, a evolucijski je naše tijelo napravljeno za kontinuiranu fizičku aktivnost, ne za dugotrajno sjedenje. Dobra je stvar da je tijelo fleksibilno. To će reći da se i učinci dugotrajnog sjedenja mogu vrlo efektno poništiti redovitim vježbanjem i tako fiziološke sustave staviti u stanje dinamičke ravnoteže.

Pozicija vrata pri dugotrajnom gledanju u mobitel poseban je problem i kada je god moguće, treba je izbjegavati, objašnjava Dean Mistura, viši fizikalni terapeut i kinezioterapeut iz Poliklinike Scipion u Rijeci. Prema nekim tvrdnjama, ostanak u krevetu, odnosno dugo ležanje najgora je stvar koju možemo napraviti kada nas bole leđa. Dean Mistura objašnjava da to ovisi o tome o kakvoj se vrsti bolnih stanja na kralježnici radi.

Razlikujemo akutna, subakutna i kronična bolna stanja na kralježnici. Ova prva znaju biti tako intenzivna da kraće mirovanje od nekoliko dana po nastanku može biti jedina opcija za pacijenta, uz lijekove protiv upale i bolova. Nakon smirivanja najgore faze odgovarajuće vježbe skratit će trajanje subakutnog stanja.

Kronične križobolje u pravilu su vezane uz neku od disfunkcija mišićnog sustava u okolini kralježnice, od jednostavne mišićne slabosti, preko promjene slike kretnji u motoričkom korteksu velikog mozga, pa sve do lokalnih instabiliteta.

Liječenje tih uzroka mirovanjem je kao gašenje požara benzinom. Uz napomenu da kod prisutnih smetnji svako vježbanje nije uvijek dobro. Kada se vježbanje primjenjuje kao lijek, onda ono podliježe istim pravilima, što će reći individualno dizajniranje programa fizičke aktivnosti, a po odgovarajućem pregledu, najbolje kod iskusnog fizioterapeuta, govori.

Zbog prirode posla mnogi od nas ne mogu izbjeći višesatno sjedenje za računalom, što stvara veliki pritisak na kralježnicu. Mistura napominje da su ergonomija stolice i visina stola od presudne važnosti za smanjenje negativnih utjecaja dugog sjedenja.

Redovito ustajanje i kratka šetnja od barem nekoliko koraka mogu znatno pomoći. Vježbe aktivacije duboke trbušne i leđne muskulature u sjedećoj poziciji također mogu spriječiti, ali i umanjiti tegobe.

Isto tako, edukacija o pravilnom sjedenju trebala bi biti dio nastojanja svakog poslodavca u pravcu prevencije bolnih stanja kralježnice na radnom mjestu, kaže. Iz dugogodišnjeg iskustva u radu s pacijentima Dean Mistura dobro zna koja je najveća greška koju radimo kada nas bole leđa i vrat.

Zanemarivanje. Najčešće se bolovi u kralježnici isprva pojave i bez nekog posebnog liječenja spontano prođu. To su prva upozorenja tijela svojem vlasniku da stvari nisu idealne i da treba nešto promijeniti. Ali tko reagira na prvu opomenu? Tek nakon što smetnje postanu trajne ili vrlo učestale, potraži se savjet ili pomoć. Tada se već, u pravilu, radi o trajnim promjenama na tkivima koje je teško potpuno sanirati.

Ipak, pomoći se može gotovo uvijek. Ako je pacijent uporan, a fizioterapeut stručan, između njih i smanjenja ili uklanjanja simptoma stoji samo vrijeme.

Suprotno uvriježenom mišljenju, napominje fizioterapeut, plivanje nije dobro za vratobolje. Vožnja bicikla pak češće pogorša bolove slabinske kralježnice nego što ih smanji.

S trčanjem treba biti oprezan ako su simptomi prisutni. No daleko bi nas dovelo nabrajanje. Dva su zlatna pravila svake fizičke aktivnosti. Prvo je da tijekom samog vježbanja ne smije biti bolova. Ako se pojave, vježbu koja ih je izazvala treba izbjegavati, a vježbanje prekinuti i nastaviti ga kada se smetnje smire.

Također, bolnost kralježnice koja nastupa poslije vježbanja nije dobra jer pokazuje da smjer ili volumen fizičkog opterećenja nije dobar. U oba slučaja savjet fizioterapeuta trebao bi pomoći, zaključuje Dean Mistura, viši fizioterapeut i kinezioterapeut iz riječke Poliklinike Scipion.