Trudnoća utječe na značajne promjene u strukturi i veličini pojedinih dijelova ženina mozga koje mogu trajati i pune dvije godine nakon porođaja, a čini se da su važne jer pripremaju majke za zadaće koje im donosi majčinstvo, pokazalo je nedavno provedeno istraživanje nizozemskih znanstvenika.

Kod majki s najizraženijim promjenama tijekom testiranja je evidentirana viša razina emocionalne povezanosti s vlastitim bebama nego kod žena u čijem su mozgu promjene bile manje. “Studija nam prvi put pruža uvid u to na koji način trudnoća utječe na strukturu sive materije u ljudskome mozgu”, kazala je voditeljica studije i profesorica na nizozemskom Sveučilištu Leiden, Elseline Hoekzema.

Iako nije u potpunosti jasno zbog čega kod trudnica dolazi do ovakvih promjena u strukturi dijelova mozga, moguće je da one pomažu ženama u pripremi za socijalne zadaće majčinstva, pišu znanstvenici u stručnome časopisu Nature Neurosciences.  Za potrebe studije Hoekzema i suradnici su, prije i poslije porođaja skenirali mozak 25 žena koje su rodile prvi put kako bi otkrili strukturalne promjene koje u sivoj tvari njihova mozga uzrokuje trudnoća. U testiranju je sudjelovalo i 19 muškaraca koji su postali očevi prvi put, 17 muškaraca bez djece i 20 žena koje nisu nikad rodile.

U odnosu na ostale sudionike studije, kod žena koje su prvi put postale majke zamijećen je značajan gubitak sive tvari u dijelovima mozga povezanim s “teorijom uma”, odnosno sposobnošću pripisivanja mentalnih stanja (namjera, želja, vjerovanja) sebi i drugima.  Kada su ženama koje su prvi put postale majke znanstvenici pokazali fotografije njihovih beba, opazili su snažniju aktivnost u dijelovima mozga koje je izmijenilo “drugo stanje” nego dok su gledale fotografije drugih beba. Gotovo sve izmjene sive tvari i dalje su se mogle vidjeti nakon screeninga i dvije godine poslije ženina porođaja, uz izuzetak djelomične obnove sive tvari u hipokampusu, dijelu mozga zaduženom za pamćenje. 

Osim što je studija provedena na malom broju ispitanica, njezina je ograničenost i u tome što nije donijela informaciju o tome kada i zašto se promjene događaju kod žena koje prvi put postaju majke. Ostaje nejasno i uzrokuju li promjene u dijelovima mozga devetomjesečna trudnoća, višesatni porođaj ili prvi dani i tjedni povezivanja majke i novorođenčeta, ističe dr. Rebecca Saxe, neuroznanstvenica s jednog američkog instituta za tehnologiju koja nije sudjelovala u studiji.

Unatoč nedostacima, rezultati studije pridonijet će nizu dosad poznatih činjenica o promjenama koje se događaju u mozgu žene za vrijeme “drugoga stanja” i roditeljske faze, smatra dr. Mel Rutheford, psihologinja sa sveučilišta McMaster u Ontariju. Zaključci autora studije upućuju na to da se navedene promjene događaju kako bi pripremile majke na socijalne zadaće što ih donosi majčinstvo te mogu puno reći o kvaliteti odnosa između majki i novorođenčadi nakon porođaja.