Rak debelog crijeva je drugi vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u Srbiji. Svake godine dijagnozu ove maligne bolesti dobije više od 4.500 ljudi.

Onkolog prof. dr Vladimir Kovčin u Danu uživo je rekao da se pacijenti kasno javljaju, kada već svi simptomi koje imaju pokazuju da je sigurno prisutan tumor.

Ova brojka pokazuje da je karcinom debelog crijeva učestala bolest, ali dr. Kovčin kaže da je to slučaj u cijeloj Europi i da je to, i u ženskoj i u muškoj populaciji, jedan od najčešćih karcinoma.

“Interesantno je to da je ova bolest više vezana za razvijene zemlje. U siromašnim zemljama Afrike mnogo je manja učestalost, i to se može objasniti drugačijim načinima prehrane u tim zemljama, gdje je mnogo manje mesa, a više žitarica, povrća i voća”, kaže doktor.

On, također, ističe da je bitno bolest otkriti u ranoj fazi, da bi se mogla izliječiti. Brojka od 4.500 novootkrivenih karcinoma debelog crijeva godišnje je u laganom porastu, i ne očekuje se da dođe do pada.

“Vrlo je bitno u kojoj fazi će se bolest otkriti, jer kada bi se ona otkrila u najranijoj fazi, vjerojatno bi 90 posto njih bilo izliječeno. Nažalost, naši pacijenti se kasno javljaju, kada već svi simptomi koje imaju pokazuju da je sigurno prisutan tumor”, kaže dr. Kovčin.

Bolest je podmukla, a simptomi nespecifični

Ova vrsta je, poput drugih karcinoma, vrlo podmukla bolest i daje nespecifične simptome, može imati simptome nalik onima kod, primjerice, trovanja, kaže liječnik, dodavši da simptomi ovise o tome na kojem se dijelu debelog crijeva nalaze.

“Što je dalje od završnog dijela debelog crijeva to manje ima simptoma koje možemo prepoznati. Što je bliže završnom dijelu debelog crijeva, dolazi do problema s pražnjenjem debelog crijeva, javljaju se bolovi i krv u stolici”, objasnio je liječnik, dodavši da se može javiti i anemija koja se manifestira slabošću, zamaranjem i malaksalošću, a pacijent se generalno loše osjeća.

Preporuka je, navodi liječnik, da se nakon pedesete godine napravi prva kolonoskopija, a prije toga može se testirati na okultno krvarenje, odnosno na skrivenu krv u stolici, jer to je jedan od simptoma koji prati karcinom debelog crijeva, a ne može se prepoznati.

Liječenje

Liječnik smatra da je kirurgija uvijek najbolji oblik liječenja, jer se tako bolest fizički eliminira.

“Što se tumor ranije otkrije, to je i kirurška intervencija lakša. Manja je šansa da su zahvaćene limfne žlijezde u okolini, a i manja je šansa da se razviju metastaze u udaljenim organima, na prvom mjestu u jetri, plućima ili u regionalnim limfnim žlijezdama”, kaže dr. Kovčin.

Važnost skrining programa

Dobar primjer je Francuska. “Francuska provodi skrining tako što šalje na kućnu adresu testove za okultno krvarenje, a pacijent sam napravi analizu i ukoliko je nalaz pozitivan, javlja se svom liječniku i ide na kolonoskopiju”, kaže doktor.

Skrining je zapravo postupak u kojem se promatra cijela populacija s posebnim fokusom na rizične skupine, osobe koje u obitelji imaju oboljele od ove vrste karcinoma, imaju polipoze ili druge karcinome koji mogu biti nasljedni.

“Nasljeđe je od 10 do 12 posto slučajeva povezanih s ovom bolešću, sve ostalo neme nikakve veze s nasljeđem”, smatra dr. Kovčin.

Liječnik naglašava da je kolonoskopija nakon pedesete godine i test na okultno krvarenje nešto što je vrlo važno, jer bi tako veliki broj tumora bio otkriven i to u začetku, čak i u predkanceroznom stanju. On dodaje da u toj fazi kirurška intervencija ne bi ni bila potrebna zato što se polipi skidaju, primjerice, radiofrekventnom ablacijom i tako se liječenje završi.

Prevencija

Prevencija je moguća tamo gdje se zna uzrok bolesti. Jednostavno se eliminira sve ono što može biti faktor rizika, kaže doktor i dodaje da se kod ove vrste karcinoma ne zna točni uzrok, pa je samim tim i otežana prevencija.

Postoje preporuke koje se, prije svega, odnose na životne navike i prehranu. “Zemlje koje ne koriste toliko mesa, imaju manju učestalost karcinoma debelog crijeva. Što više konzumirati biljnu hranu i sirovo voće i povrće, i ono što je također vrlo važno, a to je fizička aktivnost”, rekao je. Liječnik je naglasio i ono što je manje poznato, a to je da je pušenje jedan od faktora rizika za nastajanje karcinoma debelog crijeva.

Suvremene terapije

Kada se govori o suvremenim  terapijama, liječnik kaže da se uglavnom misli na imunoterapiju i na biološku terapiju, koja nije klasična kemoterapija, odnosno nije korištenje citostatika. “U pitanju je skupina lijekova koja je kod mnogih bolesti zamijenila klasičnu kemoterapiju i citostatike”, rekao je.

“Lijekovi jesu skupi, ali čak ni oni ne mogu jamčiti izlječenje. S druge strane, nije ni svaki pacijent kandidat za biološku terapiju, jer je kod raka debelog crijeva vrlo bitno otkriti postoje li neke mutacije. Ako postoje mutacije određenih gena, neki od tih lijekova ne bi se ni smjeli koristiti, jer ishod liječenja može biti i lošiji”, objasnio je liječnik.

Ovi, biološki lijekovi, daju bolje rezultate u kombinaciji s kemoterapijom kod metastatskih bolesti, kazao je dr. Kovčin, dodavši da se oni ne primjenjuju nakon operacije i radikalnih kirurških zahvata u cilju prevencije nastanka metastaza ili u cilju prevencije relapsa bolesti.