Vjerojatno mislite da je jedini način da doživite duboku starost da se odreknete svega što volite i u čemu uživate? Naravno očekivani životni vijek najviše ovisi o vašim genima, ali znanstvenici su se pobrinuli da nas obavijeste što sami možete učiniti da povećate očekivanje, a mi smo za vas izdvojili samo ono zabavno.

Sa slijedećih nekoliko savjeta ćete doprinijeti kvaliteti svoga života, zdravlju i zadovoljstvu općenito, a pomoću kojih ćete produžiti očekivani životni vijek.

Smiješite se

Stogodišnjaci imaju malo zajedničkih stvari, ali jedna osobina koju svi dijele je česti osmijeh. Svi oni su zabavni. Znaju se smijati i nasmijati ljude. Ključna stvar za doživljavanje duboke starosti je način na koji reagiramo na stres. Iako malo stresa može biti dobro za vaše zdravlje, stalan život pod stresom smanjuje vaše životno očekivanje. Ljudi rođeni s pozitivnom životnom perspektivom (ili oni koji su je prihvatili) povećavaju svoje šanse da dožive duboku starost.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Minnesoti otkriva kako osobe koje imaju pozitivniji pogled na svijet kroz adolescenciju i dvadesete godine života, zdraviji su u starosti.

Optimizam dokazano poboljšava zdravstvene šanse osoba koje boluju od srčanih oboljenja, te ubrzava ozdravljenje kod infekcija. Pozitivan stav pomaže vam prekriti znakove vremena na vašem organizmu.

Početkom prošle godine znanstvenici Instituta za mentalno zdravlje u Nizozemskoj, došli su do zaključka kako stariji ljudi s optimističnim pogledom na život smanjuju rizik obolijevanja od neke kardiovaskularne bolesti za 50% u odnosu na one koji su negativni.

U jednom drugom istraživanju na Sveučilištu Yale, dokazano je kako osobe iznad 70-te godine, koji su ranije imali ili imaju negativne stereotipe o starijim ljudima i životu u toj dobi imaju veći rizik gubitka sluha od osoba koje se nisu plašile starosti i poštivale su tu dobnu skupinu. Čini se smiješnim, ali poveznica zaista postoji.

Janet Lord, britanska znanstvenica, pokušala je objasniti takve rezultate istraživanja: „Pozitivno razmišljanje smanjuje razinu hormona stresa kortisola, o kojem ovisi naš imunološki sustav. To dalje utječe na drugi hormon nazvan DHEA, čija razina počinje opadati oko tridesete godine života, te se do sedamdesete smanji na oko 20% razine koju smo imali prije tridesete. To objašnjava zbog čega ljudi s godinama postaju sve manje otporni i teže se bore protiv bolesti. Dodatno, kortisol utječe na kardiovaskularni sustav i mozak“. Dakle, optimizmom i osmijehom smanjujete razinu kortisola, jačate imuni sustav, koji utječe na očuvanje razine DHEA hormona, koji vaše tijelo i mozak čuva otpornima i zdravima.

Neki ljudi su rođeni optimistični, a neki s crnim stavom i sklonosti depresiji. Čak iako spadate u drugu skupinu još uvijek postoji nada. Razinu kortisola možete smanjiti npr. vježbajući, molitvom, meditacijom ili jogom.

Najjednostavniji način da postignete smirenost, ako se ne razumijete u meditaciju, jogu i sl. je da se udobno smjestite na kauču, zatvorite oči i slušate svoje disanje. Ne razmišljajući o ničemu drugom i ostanete u tom položaju 10 – 20 minuta.

Opuštanje je zaista dobro za vaše zdravlje, ali postoji zanimljiviji način da postignete jednake rezultate – smiješite se. Smijeh također smanjuje razinu kortisola. Sretniji ljudi žive duže. Dokazano na stogodišnjacima.

Izađite na sunce ili posjetite saunu

Izađite na sunce bez sunčanih naočala i zaštitnih sredstava. Dopustite svojoj koži ponekad da osjeti sunce ponekad.

Ako se pitate kako to može biti izvor mladosti, kada toliko slušamo o štetnosti zračenja ultraljubičastih zraka, odgovor je jednako kao i sauna ili nekoliko čaša piva. Ako mislite da će vas te stvari učiniti sve samo ne mladolikima, vrijeme je da promijenite mišljenje.

Mnogi znanstvenici smatraju da mala količina stresnih situacija može biti dobra za vas. Mala doza nekih „strsenata“ u stvari može biti dobra za vaše zdravlje – toliko dobra da može na trenutke okrenuti proces starenja.

Kako to?!

Čini se da „stresenti“ potiču prirodne mehanizme u organizmu zadužene za obnovu, kako bi se popravila šteta koju su napravili. Ako šteta nije prejaka, sustav za oporavak može se preračunati i djelovati više nego što je potrebno za popravak učinjene štete. Što znači možete se vratiti u stanje bolje nego što je bilo prije „štete“.

Ključ je u umjerenosti i ne odabrati neke stresent koji može uzrokovati neku ozbiljnu štetu.

Nemojte se osamljivati

Društvenost je jedan od najboljih načina za produženje životnog vijeka. Dobri odnosi s obitelji, prijateljima, susjedima, čak i kućnim ljubimcima značajno će utjecati na kvalitetu vašeg života, a tim i na njegovu dužinu.

Učinak dobrih društvenih odnosa na zdravstveno stanje prvi je uočio 1858. godine William Farr, britanski znanstvenik, postavivši tezu kako udovci i udovice imaju veću smrtnost od svojih oženjenih vršnjaka. Veliko statističko proučavanje dalo je zaključke kako brak dodaje 7 godina života muškarcima i dvije ženama. Efekt se odnosi na sve uzroke smrtnosti, bilo da se radi o bolesti, nesretnim slučajevima ili samo-ozljeđivanju.

Čak i ako vam je zdravlje narušeno brak to može nadoknaditi. Novija znanstvena istraživanja pokazala su kako oženjene starije osobe s nekom srčanom bolesti mogu očekivati kako će živjeti četiri godine duže od svog vršnjaka sa zdravim srcem, ali koji nije u braku.

Npr. ako se nikako ne možete odreći cigareta, negativan učinak pušenja možete poništiti dobrim brakom.

Možda se čini čudnim, ali oženjeni muškarac koji ispuši više od kutije cigareta dnevno ima veće statističke šanse za duži život od svog vršnjaka koji ne puši, a nije u braku.

Ako niste u braku ili nemate partnera još uvijek nije sve izgubljeno.

Tridesetogodišnje istraživanje provedeno na 10.000 ljudi, na Harvardu, pokazalo je kako sve vrste bliskih društvenih odnosa imaju sličan učinak. Budite dobri sa svojim roditeljima, braćom, sestrama, djecom, rođacima i dugogodišnjim prijateljima.

Pitate se kako će vam to pomoći da živite duže?

Učinak je dosta kompliciran, a na njega utječu ekonomski faktori, zdravstvene usluge, razmjena informacija, emotivna potpora i još neki psihološki mehanizmi.

Npr. društveni kontakti potiču razvoj mozga i imunološkog sustava, što vodi do manjeg narušavanja zdravlja i manjih šansi za razvoj depresije u kasnijem životu. Osobe koje imaju potporu u drugima lakše podnose stres.

Starije osobe koje žive u ugodnom okruženju u kojem se prema njima odnose s poštovanjem i ljubaznošću vrlo rijetko će zatražiti od liječnika da ih se ne oživljava, za razliku od osoba koje se svakodnevno suočavaju s negativnim komentarima o starijem osobama.

Dakle, gradeći dobre odnose sa svima oko sebe, ne samo da ćete svoj život učiniti ljepšim, nego ćete ga i značajno produžiti. Prema ljudima se odnosite ljubazno i dobronamjerno, a nagrada će vam biti dug i zdrav život.

Razmislite o preseljenju

Možda vam je lakše živjeti u velikom gradu, ali želite li doživjeti starost razmislite o preseljenju. Svijet je pun gradića sa životnim očekivanjem 100 godina. Manji gradići u Dalmaciji su idealni.

Nikad nije znanstveno utvrđeno zbog čega je u nekim područjima životni vijek duži. Možda su osobe na tom području genetski predodređene za duži život, možda se radi o prehrani… Možda ima nešto u vodi koju piju ili je možda samo statistička varka. Ali neovisno o uzroku takva mjesta pokazuju kakvo bi trebalo biti idealno okruženje.

Trebali biste izbjegavati život u blizini mjesta s očitim zagađenjem.

Nedavna istraživanja starijih osoba pokazala su kako faktori poput loše kvalitete (zagađenog) zraka i prljavih ulica utrostručuju rizike oboljenja. Slično istraživanje provedeno u Škotskoj u siječnju prošle godine pokazalo je kako osobe koje žive u najsiromašnijim dijelovima Glasgowa u prosjeku dožive tek 54 godine, trideset godina manje od ljudi koji žive u zdravijim zonama tog grada.

Ipak, bez obzira na ankete i provedena istraživanja još uvijek se ne može sa sigurnošću tvrditi koliko okoliš utječe na životna očekivanja i ne radi li se samo o genetskim predispozicijama stanovnika određenog mjesta. S. Jay Olshanski sa Sveučilišta u Chicagu je jedan od znanstvenika koji ispred svega po pitanju dužine života stavljaju genetsko naslijeđe, ali i on prihvaća mogućnost kako okoliš može utjecati na predispozicije s kojima smo rođeni. Jedemo nezdravu hranu, pijemo, pušimo, izlažemo se nezdravom utjecaju tehnike i zagađenog okoliša, a sve to skraćuje naš život.

Tom Perls, znanstvenik s Bostonskog sveučilišta, vjeruje kako na dužinu života najviše utječe okruženje u kojem čovjek živi. Prema njemu na okruženje se odnosi 70 % čimbenika koji utječu na dužinu života. Ističe, kako to što članovi neke obitelji žive duže ili kraće ne znači da imaju genetske predispozicije za dug život, nego oni uglavnom i odrastaju i žive u sličnom okruženju. Kao primjer navodi jedan kvart u Californiji čiji je životni vijek u prosjeku 88 godina, skoro deset godina više od američkog prosjeka. Njihovi geni se dosta razlikuju, ali zajedničke su im životne navike. Svi su vegetarijanci, ne puše, ne piju i vrlo su im važne religija i tradicionalne vrijednosti, a sve to doprinosi produljenju života.

Postoji općenito slaganje znanstvenika kako je manje važan okoliš od ljudskog okruženja u kojem živite i vaše interakcije s njima. Najduža životna očekivanja imaju osobe koje žive u ugodnom obiteljskom okruženju, vježbaju, paze na prehranu, imaju potporu svoje obitelji i susjeda.

S porocima umjereno

Jedno od najopsežnijih istraživanja vezanih uz životni vijek i starenje uključilo je i vjeroučiteljice iz Škole sestara Notre Dame u Minnesoti. Rezultati su bili iznenađujući. Svaka deseta časna sestra tamo doživjela je svoj stoti rođendan, što bi na prvi pogled značilo, da želite li doživjeti stotu morate živjeti bez ikakvih poroka. Odrecite se pušenja, alkohola, živite tiho, harmonično i duhovno.

Međutim, takav život nije za svakoga, a osim toga koja je svrha stotog rođendana ako ćete se pola života dosađivati. Zbog toga pretpostavimo da ćete ipak imati neke poroke, ali s njima umjereno.

Već se ukorijenila ideja kako je dnevno jedna čaša vina dobra za vas i za vaše srce. Vino sadrži voćne antioksidante, koji će vas zaštiti od preranog starenja, ali previše vina će ubrzati taj proces.

Pivo je također, zdrav porok. Vitamin E iz piva će održati vašu kožu elastičnom ili mladolikom. Previše piva će vas uništiti.

Još nešto čemu se ne biste trebali opirati je čvrst san. Spavajte kad god uhvatite priliku. Ako volite ujutro ostati duže u krevetu ili popodne malo prileći rezultati istraživanja provedenog na Münchenskom sveučilištu će vas razveseliti. Tamo su znanstvenici došli do zaključka kako je borba protiv prirodnog sata u vama loša za vaše zdravlje i besmislena. Svatko bi trebao spavati onoliko koliko njegovom organizmu treba.

Tu je i čokolada. Ona sadrži flavonoide koji povoljno djeluju na vaš krvni tlak i pretpostavlja se da smanjuju rizik srčanog napada. Čokoladoholičari bi trebali biti svjesni da nije svaka čokolada zdrava. Najbolja je ona tamna, ali izbor biste trebali prvenstveno temeljiti i na tradiciji proizvođača i kvaliteti proizvodnje.

Nevažno, što je vaš najveći užitak, dobra vijest je da je uživanje samo po sebi dobro za vašu dugovječnost. Zaista dobro. Ne samo da svaki užitak smanjuje razinu stresa, nego također potiče stanice u organizmu na proizvodnju prirodnih antibiotika.

Stoga o svim užitcima, bilo da se radi o čokoladi, kavi, vinu, sunčanju ili bilo čemu drugom možete razmišljati kao lijeku, sve dok ne pretjerujete i imate mjeru.