Madeži su smeđe ili crne promjene na koži koje se mogu nalaziti bilo gdje na tijelu. Medicinski naziv za madeže je nevus. Mogu dolaziti pojedinačno ili pak u grupi.

Većina madeža se pojavljuje u djetinjstvu, a neki nastaju nakon 25. godine života. Neki se madeži tijekom života mijenjaju, dok neki nestaju. Ipak, vrlo je jednostavno shvatiti koji su opasni madeži s obzirom na nekoliko karakteristika.

Kako nastaju madeži?

Madeži nastaju kada stanice u koži rastu u grupi, umjesto da se rasprostrane kroz kožu. Ove stanice nazivaju se melanociti, a to su stanice koje proizvode melanin koji koži daje neutralnu boju. Većina madeža nije opasna i neki ljudi ih imaju više, dok neki manje. Ljudi u prosjeku imaju između 10 i 40 madeža. Mogu biti smeđi, crni, ružičasti, ravni, glatki, naborani ili podignuti. Okruglog su ili ovalnog oblika. Tokom života madeži mogu promijeniti svoj oblik ili boju, a neki i nestaju s vremenom. Za vrijeme trudnoće madeži mogu postati veći i tamniji i to je potpuno normalno.

Postoje prirođeni madeži koje imamo od rođenja, zatim stečeni madeži koji se pojave kroz život i koji nastaju kao posljedica izlaganja suncu i na kraju netipični madeži koji mogu biti opasni i uzrokovati rak kože.

Kako prepoznati opasne madeže?

Madeže je potrebno promatrati kroz vrijeme i znati kako su prvotno izgledali te pratiti promjene koje nastaju. Postoje određeni znakovi koji ukazuju da se može raditi o malignom melanomu ili drugoj vrsti raka kože.

Opasni mogu biti madeži koji nastaju nakon 25. godine života, a evo još nekih obilježja madeža koji mogu biti opasni:

⦁ asimetričnost
⦁ boja i veličina
⦁ razvoj madeža
⦁ rubovi madeža

Ako madež ima asimetričan oblik, odnosno ako je jedna polovica drugačija od druge, može se raditi o opasnom madežu. Isto tako, ako madež ima više različitih boja ili boja nije jednaka svom površinom madeža može biti riječ o melanomu. Madeži su otprilike veliki oko šest milimetara, a ako su veći od toga to može također biti znak opasnosti. Još jedan pokazatelj su i rubovi koji nisu pravilni, ali i sve promjene koje se događaju na madežu kao što su promjene u veličini, obliku, boji, visini ili svrbež i krvarenje.

Opasnost od melanoma se povećava kod određenih slučajeva. Na primjer, ljudi koji imaju više madeža, imaju i veću opasnost od pojave karcinoma. Isto tako, oni koji imaju obiteljsku povijest melanoma su u većoj opasnosti, kao i oni koji imaju neobične i drugačije madeže.

Kada primijetite jednu od ovih promjena posjetite dermatologa. Madeže možete i sami pregledati uz pomoć posebne aplikacije SkinVision. Madež se jednostavno fotografira i aplikacija potom procjenjuje koliki je stupanj rizika da je madež maligan.

Kako zaštititi madeže?

Prije svega, pratite kako se vaši madeži razvijaju i jesu li uvijek istog oblika ili se mijenjaju i postaju veći. Osim toga, pazite na sunce. Izbjegavajte najjače sunce i uvijek u ljetnim mjesecima koristite kremu s odgovarajućim zaštitnim faktorom, kapu ili šešir za glavu te sunčane naočale.

Kada posjetiti dermatologa?

Madeže bi trebalo pregledavati redovito svake ili svake druge godine. Također, čim primijetite bilo kakve promjene na madežu ili vas područje oko madeža počne boljeti naručite se na pregled. Ako ste imali melanom ili ga ima netko u vašoj obitelji, također trebate odlaziti redovito na preglede. Kada dermatolog procjeni da je neki madež potencijalno kancerogen, napravit će biopsiju te potom, ako je opasan ukloniti madež operacijom.

Madeži su dio kože i o njima treba brinuti. Čim primijetite bilo kakve promjene na madežima, vrijeme je za posjet dermatologu koji će vam madeže pogledati dermatoskopom, odnosno povećalom i reći koji su opasni madeži i zahtijevaju daljnju obradu.