Čini se kako je za ispunjeniji profesionalni život ipak potrebno oboje - tako bar tvrdi poduzetnica Grace Beverley

Tijekom posljednjeg semestra na Oxfordu, Grace Beverley napisala je 40 tisuća riječi, položila pet ispita, pokrenula jedan poslovni projekt i drugi rebrendirala, a potom prvi put zaposlila vlastite radnike. “Osjećala sam se energično, ali bila sam nestabilna i pod stresom”, kaže Beverley. Ubrzo je shvatila da je najmanje produktivna onda kada najviše radi. Česta je to dilema jer osjećate da morate birati između vladanja poslovnim životom i mogućnosti da uopće imate vlastiti život.

Štoviše, rijetki su oni koji vjeruju da mogu imati oboje - uspješnu karijeru i vrijeme za sebe. Beverley, bivša fitness influencerica, a sada osnivačica dvaju uspješnih biznisa (TALA, sportski brend i fitness aplikacija Shreddy) s milijun pratitelja na Instagramu, nije prihvatila činjenicu da mora birati između dvije nužnosti. “Kada bih podijelila svoja razmišljanja o produktivnosti na svom profilu na Instagramu, dobila bih komentare poput: ‘Moraš se malo opustiti!’, ali kada bih podijelila fotku na kojoj se odmaram, brzo bi se javila ona druga strana koja bi mi održala predavanje o tome da mi ne nedostaje vremena nego samo discipline. Jednostavno nisam mogla pobijediti.”

Čvrsto vjerujući u to da su naporan rad i napor u radu dvije strane kovanice produktivnosti, Beverley je stvorila novi plan produktivnosti koji se temelji na njezinoj novoj knjizi “Working Hard, Hardly Working”. Svoje novostečeno znanje odlučila je podijeliti s nama kako bismo jednom zauvijek naučili uskladiti radno i slobodno vrijeme.

Kad naporno radite...

Realnost nalaže da u životu i za život moramo zarađivati. Također, želimo karijeru koja nam je izazovna. Volimo pomoć potražiti u vodičima o poslovnom uspjehu, ali oni često znaju biti poprilično suhoparni. Zbog toga smo odlučili naučeno kombinirati s vlastitim znanjima. Et voilà…

PLANIRAJTE VRIJEME Pametno upravljanje vremenom ključ je ostvarenja svih vaših ciljeva. Zbog toga volimo Eisenhowerovu metodu - plan prioriteta koji nam pomaže da dokučimo što je hitno, a što važno. Odnosno kojim ćemo redoslijedom odraditi pojedine poslove, a koje izbrisati iz rasporeda.

Podijelite stranicu na četiri jednaka dijela:

1. Hitno

2. Važno

3. Delegiranje

4. Nevažno.

Tako ćete točno znati koji su vam od dnevnih zadataka doista važni (1 i 2), a koje možete preskočiti (3 i 4). Iako bi se to na prvi pogled moglo činiti kao dodavanje posla u već pretrpani raspored, jednom kada odredite koji su vam zadaci doista bitni, vaša će lista (pogledajte sljedeći korak) prodisati.

LISTU ZADATAKA PRETVORITE U TABLICU Činjenica je da je teško upravljati obavezama kada vas popis podsjeća na top 40 glazbenih hitova. Naime, nisu svi zadaci na vašem popisu jednako važni, a nakon što ih podijelite u četiri skupine koristeći se Eisenhowerovom metodom, znat ćete koji su od zaista važni, odnosno kojima ćete od njih popuniti svoju dnevnu tablicu. U nju dodajemo i zadatke koji možda neće biti gotovi isti dan, ali to ne umanjuje njihovu važnost.

Tablicu podijelite u tri stupca:

1. Brzi iksići (obaveze za koje je potrebno pet minuta ili manje)

2. Zadaci (oni za koje je potrebno do pola sata)

3. Projekti (veliki zalogaji kojih morate biti svjesni). Projekte podijelite u 12 manjih koraka i nemojte od sebe očekivati da ćete ih odraditi u jednom danu).

BLOKIRAJTE PLANER Svaku stavku iz vaše tablice treba smjestiti u kalendar u obliku vremenskog bloka primjenjujući tehniku “blokiranja” vremena. Blokovi mogu trajati od pola sata do četiri sata, ovisno o tome što vam više odgovara. Primjerice, mi svoje blokove kreiramo ravnajući se prema sastancima, a svaki od njih posebno je određen za pojedinu radnju. Takav pristup znatno olakšava koncentraciju na dugotrajnije zadatke, ali i pomaže u izbjegavanju tzv. administrativnog demona. Riječ je o obliku odugovlačenja koje ćemo lakše izbjeći ako poslove odradimo unutar zadanog bloka te ga ne raspršujemo na cijeli dan.

UDUBITE SE U POSAO Riječ je o konceptu koji je stvorio profesor Cal Newport, odnosno obnavljanju koncentracije i potpunom fokusu na posao ikakvog bez ometanja. Zapravo o onoj zoni u koju uđete kada rješavate školski ispit ili radite na projektu u koji se toliko uživite da na njemu možete intenzivno raditi određeno vrijeme. Kako biste postigli takvu razinu koncentracije, započnite posao sporednim zadatkom koji je usko povezan s glavnim. Primjerice, ako pišete članak o obnovljivoj energiji, udubite se u posao tako što ćete pročitati vezani članak o toj temi ili pogledati video na YouTubeu za inspiraciju. Zatim eliminirajte smetnje. Ako su one uglavnom vaš mobitel, pomognite si aplikacijom za povećavanje fokusa poput Foresta u kojoj sadite virtualno stablo koje određeno vrijeme mora rasti, a kako biste mu to dopustili, ne smijete dirati svoj uređaj jer će stablo inače uvenuti. Iako ju je teško postići, takva razina koncentracije pomoći će vam da posao odradite brzo i efikasno, a zatim se nagradite viškom novostečenog slobodnog vremena.

Kad vam je naporno raditi…

Svi mi ponekad volimo ljenčariti na poslu, ali nitko od nas ne želi steći titulu “uredske lijenčine” pa smo internalizirali ideju da oni stvarno produktivni ljudi ne rade pauze, čak ni za ručak. Drugim riječima, na brigu o sebi još ne gledamo kao na potrebu (osim ako smo već izgorjeli od posla) unatoč tome što je baš to slobodno vrijeme ključ za postizanje kvalitetnijeg, a samim time i produktivnijeg života

NEMOJTE NIŠTA RADITI Postoje dvije vrste nerada - planirani i onaj “kvragu sve”. Iako već neko vrijeme služi kao rješenje za one koji su izgorjeli od stresa i posla, činjenica je da bi se to naše “ništa” trebalo dogoditi puno prije nego što se do te točke uopće dovedemo. Možda će to biti dvije slobodne večeri u tjednu ili jedan cijeli dan tijekom vikenda koji ćete posvetiti sebi i svom partneru. To je vaš “planirani nerad”. Ona druga vrsta nerada događa se kada shvatite da nemate dovoljno energije niti fokusa da išta kvalitetno odradite pa si dajete dopuštenje da preskočite, odnosno odgodite određenu obavezu, poput onog treninga koji ste planirali, ali jednostavno nemate dovoljno snage. Neuspjeh je neizbježna stavka koju je puno lakše prebroditi ako si ga tu i tamo i sami dopustite.

DOZNAJTE ZBOG ČEGA ĆETE SE OSJEĆATI DOBRO Nekim se dogovorima veselimo tjednima unaprijed, ali kada za njih dođe vrijeme, nebrojeno puta ih želimo otkazati misleći da će nam ta odluka donijeti olakšanje. Iako se to ponekad i dogodi, češće ćemo se osjećati dobro ako se ipak natjeramo izići iz kuće. Znati koje nam aktivnosti pune baterije aktivan je proces. P. S. pokušajte doznati što vam donosi trenutačno, a što zakašnjelo zadovoljstvo.

Kako to postići: Iskoristite dvije strane u svojoj bilježnici tako što ćete jednu nazvati “Stvari zbog kojih se osjećam dobro”, a drugu “Stvari zbog kojih se osjećam loše”. Zatim bočno stavite naslov “Ograničenja i iznimke”. Primjerice, odlasci u šetnje na kraju radnog dana mogli bi se naći u stupcu zbog kojega se osjećamo dobro, kao i gledanje TV-a u petak navečer. Iznimka se događa kada jednostavno imamo previše posla zbog čega se osjećamo iscrpljeno. Stvorite svoju tablicu “nerada” tako što ćete je popuniti onim “neradom” zbog kojeg ćete se osjećati dobro.

POSTAVITE GRANICE Jednom kad doznate što vas veseli, a što tišti, vrijeme je da se disciplinirate kako biste bili sigurni da ćete se svoje tablice i pridržavati. Odgovor? Granice. Granice ovise o pojedincu, ali i o vremenu, mjestu i obavezama. Mogu uključivati prostor odvojen od onoga u kojemu spavate, ali i izbjegavanje rada vikendom. Trebamo li reći da biste ih se morali čvrsto pridržavati za najbolju verziju sebe.

POBIJEDITE U BORBI PROTIV SAMOSABOTAŽE Usudit ćemo se reći da u 90 % slučajeva sabotiramo sami sebe, i to potpuno svjesno. Primjerice, znamo da bismo se osjećali bolje kad bismo otišli u šetnju, ali ipak odlučujemo ostati doma. Je li to samosabotaža ili doista želimo dan provesti na kauču? Prisilite se otići u šetnju kako bi doznali odgovor na to pitanje. Drugim riječima, što više vremena provedemo pokušavajući doznati što nam briga o sebi zapravo znači, to ćemo lakše prepoznati trenutke u kojima sabotiramo sebe, odnosno trenutke u kojima su naši instinkti ipak bili točni. Ako pogriješite, izbjegavajte samokritiku, naučite lekciju iz svojih pogrešaka i nastavite dalje pametniji za još jedno korisno iskustvo.