Istraživači sa Sveučilišta York kažu da će oni koji imaju povijest poremećaja u prehrani, opsesivno-kompulzivne osobine, oni koje su konstantno na dijetama, ili oni koje imaju lošu sliku o svom tijelu, vjerojatnije razviti patološku opsesiju zdravom prehranom, poznatu kao ortoreksija nervoza.

Iako je zdrava prehrana važan dio zdravog načina života, za neke ljude preokupacija zdravom prehranom može postati fizički, ali i društveno ugrožavajuća, piše Science Daily.

U prvom iscrpnom pregledu psihosocijalnih faktora rizika povezanih s ortoreksijom nervozom, istraživači psihologije sa Sveučilišta York ispitali su sve studije objavljene do kraja 2018.

Pogledali su studije koje su ispitivale kako je ortoreksija nervoza povezana s psihosocijalnim faktorima rizika koji su predisponirali ili učinili pojedinca ranjivim na ovo stanje.

Zatim su spojili sve dostupne nalaze za svaki faktor rizika kako bi došli do zaključaka o tome koji su psihosocijalni faktori najpouzdanije povezani s ortoreksijom.

„Dugoročni utjecaj ovih nalaza je da će oni dovesti do boljeg prepoznavanja među zdravstvenim radnicima, kao i u javnosti, da takozvana zdrava prehrana u stvari može biti nezdrava. To može dovesti do pothranjenosti, ali i do toga da druženje s osobama opterećenim zdravom hranom postane teško, jer je hrana glavna tema. Također može biti veoma skupo i može oduzimati puno vremena“, kaže Jennifer Mills, izvanredna profesorica na odsjeku za psihologiju i viša autorica studije.

„Opsesija zdravom prehranom može biti znak da se osoba bori s lošim mentalnim zdravljem“, dodala je profesorica.

Prethodna istraživanja su pokazala da za razliku od osoba s anoreksijom, koje ograničavaju unos kalorija kako bi održale veoma nisku telesnu težinu, osobe koje pate od ortoreksije više se fokusiraju na kvalitetu pojedene hrane i njenu pripremu, a ne na broj kalorija.

S vremenom troše sve više vremena i truda na kupovinu, planiranje i pripremu zdravih obroka, što na kraju postaje opsesija koja ometa druga područja života i dovodi do gubitka težine.

Jedan od glavnih razloga za provođenje ove studije bio je taj što su trenutna istraživanja o ovom stanju ograničena. Za razliku od drugih poremećaja u prehrani, poput anoreksije i bulimije, ortoreksija nije prepoznata u standardnim psihijatrijskim priručnicima za zdravstvene radnike.

Druge prehrambene navike, poput vegetarijanstva ili veganstva, također izlažu pojedince većem riziku od razvoja ortoreksije nervoze. Lakto-vegetarijanci su bili u najvećem riziku za ovo stanje, a ljudi koji su na strogom režimu prehrane, provodeći puno vremena pripremajući obroke, također su bili izloženi većem riziku.

“U našem istraživanju otkrili smo jednake stope muškaraca i žena koji se bore sa simptomima ortoreksije nervoze”, rekli su znanstvenici i dodali:

“I dalje mislimo da su poremećaji u prehrani problem koji pogađa uglavnom mlade žene. Zbog te pretpostavke, simptomi i negativne posljedice ortoreksije mogu se „provući ispod radara” i da se ne primijete ili ne shvate ozbiljno”.

Istraživači kažu da će razvoj dosljedne definicije ortoreksije nervoze olakšati zdravstvenim istraživačima razvoj pouzdanih mjera i pružiti bolju dijagnozu i liječenje stanja.