Orada je riba iz obitelji ljuskavki (Sparidae), Naziv nije jedinstven na Jadranu, a naši primorci koriste puno imena za nju: komarča, podlanica, dinigla, lovrata, ovrata, zlatulja, zlatva, sekulica, štrigavica i dr.

Osim u Jadranu može se loviti po čitavom Mediteranu i istočnom Atlantiku. Zanimljivo je to da je komarča dvospolac. U prvom razdoblju spolne zrelosti je mužjak, a čim pređe težinu od 0,50 do 0,60 kg, pretvara se u ženku i tako ostaje do kraja života. Naraste do 60 cm u duljinu, a dostigne težinu čak do 10 kg.

Kako razlikovati uzgojenu i divlju oradu?

Ovu vječitu dvojbu, uz ono drugo pitanje “koja je ukusnija/zdravija”, pokušali su odgonetnuti kolege stručnjaci na Podvnodni.hr.

Najlakše je pogledati oblik tijela koji se formirao selektivnošću i prilagodbom na okoliš. Kako uzgojnim oradama hrana pada „s neba“ njihova usta su uzdignutija u odnosu na divlju. Zbog slabijeg korištenja peraja one izgledaju nepotpune, dok je tijelo zdepastijeg oblika, veće visine. Uzgojne orade imaju zaokruženiju i manju glavu u odnosu na divlju. Također moguće je orade prepoznati i po nijansama boja, kao što se vidi na slici. Divlju i uzgojnu oradu je lako razlikovati ali koja je ovo treća?

Treća orada se naziva „kavezno – asocirana“ i također ima posebne osobine koje je razlikuju od divljih i uzgojnih. Među mnogobrojnim vrstama koje uočavamo oko uzgajališta tuna, ova (spomenuta) orada obitava tokom cijele godine i uživa stalnu dostupnost hrane koju tune nisu pojele.

Izgledom je vrlo slična divljoj, teško je primijetiti da su joj usta malo uzdignutija, ali razlika kavezno asocirane i divlje je više u fiziološkim osobinama. Ove orade vrlo brzo promjene spol u ženke te veći dio energije ulažu u reproduktivne organe umjesto u rast. Zbog idealnih uvjeta u kojima su se našle, kavezno asocirane orade vrlo uspješno rade na stvaranju pomlatka.

Analizirajući genetsku strukturu roditelja i pomladak u prirodnom rastilištu (Pantana, Raša, Ugljan), te smjerove morskih struja kojima mlađ putuje do rastilišta, možemo zaključiti da ove orade doprinose povećanju ukupnog broja orada u Jadranu, što naravno ne znači nužno da je njihov mrijest jedini bitan razlog naglog porasta brojnosti o kojem često pišemo.