Prema podacima WHO-a, astma je na visokom mjestu po uzroku gubitka godina zdravog života, odnosno po broju godina života provedenih s invalidnošću i ozbiljno utječle na kvalitetu života

​Procjenjuje se da u Hrvatskoj imamo do 250.000 ljudi koji boluju od astme, s tim da svaki drugi oboljeli (56 posto njih) ne kontrolira dobro bolest, što ima posljedice za same bolesnike, ali i na njihovu obitelj, zdravstveni sustav i ekonomsku situaciju, upozorila je pulmologinja dr. Marina Lampalo, specijalist internist, subspecijalist pulmologije iz KBC Zagreb, na panel diskusiji u organizaciji Hrvatskog torakalnog društva (Toraks) u sklopu panel rasprave povodom Svjetskog dana astme.

Stručnjaci ističu kako je upravo iz tih razloga važno s liječnikom napraviti detaljnu anamnezu s ciljem definiranja učinkovite terapije.

- Prema podacima WHO-a, astma je na visokom mjestu po uzroku gubitka godina zdravog života, odnosno po broju godina života provedenih s invalidnošću. Najviše pate naši pacijenti, kojima astma mijenja privatni i profesionalni život. Odustaju od druženja, aktivnosti, karijere, čujemo kako neki zbog nelagode odustaju i od korištenja terapije, što je potpuno pogrešno -  objašnjava pulmologinja dr. Sanja Popović Grle, iz  KBC-a Zagreb, te dodaje kako je, unatoč nizu nepoznanica, potrebno razbiti neke dugogodišnje mitove o astmi.

- Visoku kontrolu bolesti možemo postići edukacijom pacijenata i ostalih dionika zdravstvenog sustava te korištenjem kvalitetnih terapija. Najčešće su to inhalacijski kortikosteroid i dugo djelujući beta-2 agonist, a ne ono što se najčešće povezuje uz astmu - . bronhodilatatori.

Takva vrsta terapije, takozvana pumpica ili SABA inhalator, proširuje dišne puteve, čime pacijent postiže trenutno olakšanje, no ako ga se prečesto uzima, bronhodilatator prestaje djelovati, a jača i rizik od nagle smrti bolesnika - dodaje dr. Popović Grle.

U skladu s promicanjem odgovornog stava prema kontroli astme, na stranicama Zaklade 'Hrvatska kuća disanja' dostupan je upitnik koji pacijentima može pomoći da procijene koliko kvalitetno pristupaju liječenju i kontroli bolesti. Iz njega se, primjerice, vidi kako bolesnik koji u godini dana treba više od tri pakiranja lijeka ili više od tri kanistara SABA inhalatora, ne postiže kontrolu nad bolešću i smatra se rizičnim pacijentom.

Na panel raspravi čulo se kako se uzbunom smatra i korištenje bronhodilatatora četiri puta dnevno, ili 3-4 dana zaredom, ali i noćna buđenja. S druge strane, stručnjaci su složni kako se definicijom dobre kontrole astme smatra ne-egzarcebacija, ne-hospitalizacija, nekorištenje SABA inhalatora, uredna plućna funkcija, dobra tolerancija napora, minimalni dnevni ili bez dnevnih i noćnih simptoma.

U sklopu Klinike za plućne bolesti Jordanovac bolesnicima je dostupna plućna rehabilitacija.

Pneumofiziologinja dr. Tajana Jalušić Glunčić, ističe kako je korist ovog programa nemjerljiva - cilj je naučiti astmatičare prepoznati pogoršanje bolesti, kako bi na vrijeme mogli reagirati i javiti se liječniku.

- Pacijenti savladavaju tehnike disanja – kontrolu disanja i panike, te pojačavaju fizičku aktivnost. No provodi se i edukacija pravilnog uzimanja lijeka, s naglaskom na kontinuirano uzimanje terapije. Uz partnerski odnos s pacijentom, rehabilitacija već nakon tri tjedna pokazuje rezultate, i bolesnik ima priliku živjeti kao da je bez astme -  pojašnjava dr. Jalušić Glunčić. 

Klinička psihologinja Latinka Basara zaključila je kako svaki bolesnik ima pravo na svoju emotivnu reakciju i proces prilagodbe na kroničnu bolest.

- Riječ je o bolesti koja može biti vrhunski kontrolirana, zbog čega nije potrebno patiti. Pozivam bolesnike da kad bilo što osjete, da postoje stručnjaci koji im mogu pomoći, pogotovo tu na Jordanovcu - kaže. 

Kad je riječ o COVID-19 pandemiji, najnovije smjernice ukazuju kako oboljeli od astme nisu pod povećanim rizikom, no akademik Miroslav Samaržija istaknuo je kako bolesnici koji učestalo koriste bronhodilatatore ili velike količine kortikosteroida ipak spadaju u ugroženiju skupinu. Kod astmatičara je najvažnije da nastave redovito piti propisanu terapiju, kako bi nastavili držati bolest pod kontrolom. Osim toga, preporuka GINA-e (Globalna inicijativa za astmu), ali i svih liječnika je da se astmatičari mogu i trebaju cijepiti, jer su moguće nuspojave slabije od dobrobiti cjepiva.

Za postupak spirometrije nije potrebno raditi test na Covid-19, a pacijenti se ne moraju bojati zaraze, poručuje dr. Jalušić Glunčić i dodaje da to isto pokazuju i rezultati Europskog respiratornog društva. U šest mjeseci praćenja, spirometrija nije bila mjesto zaraze i prijenosa korona virusa.