Svima se, barem povremeno, javlja apetit kasnije navečer. No, premda to može donijeti neko zadovoljstvo, posebno ako je u pitanju neka ukusna grickalica, jednako tako može imati i negativne posljedice poput probavnih problema, noćnih mora i generalno debljanja.

Pandemija je svima poremetila svakodnevicu, a mnogima je promijenila bioritam i navike. Budući da više ljudi radi od kuće, hrana je na dohvat ruke i to može dovesti do prekasnih, neželjenih obroka.

Dijetetičarka Bethany Doerfler upozorava pacijente da se drže nekog vlastitog režima prehrane i da ne jedu nakon određenog vremena. Ističe da je raspored za doručak, ručak, večeru i užinu vrlo važan za zdravlje kao i pridržavanje tog rasporeda.

Kad bi najkasnije trebalo prestati jesti?

Što ranije, to bolje, ističe Doerfler za Huffington Post. Njezin savjet je da bi 19 ili 19 i 30 sati trebalo biti najkasnije vrijeme za večeru.

Međutim, svatko ima svoj dnevni tempo i bioritam pa s obzirom na tu činjenicu savjetuje da ostavimo 12 do 13 sati za “noćnu probavu”.

U osnovi stručnjaci savjetuju da posljednji obrok pojedemo tri do četiri sata prije spavanja. Budući da se ljudi razlikuju, nekima je možda za probavu dovoljno i dva sata pa je važno naučiti slušati tijelo i ne odlaziti u krevet punog želuca.

Problem s kasnonoćnim obrocima leži u tome što mogu uzrokovati razne zdravstvene probleme. Među ostalim mogu se javiti probavni problemi, uključujući zatvor, napuhnutost i žgaravicu, ali i mučninu. Osim toga, može poremetiti ciklus spavanja i izazvati noćne more, poremetiti metabolizam i uzrokovati debljanje.

Što odabrati ako ste gladni navečer?

Ponekad je u redu udovoljiti potrebi za večernjim obrokom ili grickalicom. Međutim, bolje je odabrati zdraviju hranu, a stručnjaci s popisa grickalica koje su prihvatljive navečer, izdvajaju:

– sir i krekeri

– orašasti plodovi

– jogurt s chia sjemenkama

– slanutak

– kokice bez maslaca

– maslac od kikirikija i jabuke

– miks zdravuh grickalica poput orašastih plodova i suhog voća

Ono što svakako treba izbjegavati su šećeri, masna i pržena hrana i kofein. Na koncu, što god odaberete, budite umjereni.