Previše kalorija uvijek dovodi do debljanja, no s namirnicama koje obiluju šećerom je najlakše pretjerati jer se sladak okus sviđa gotovo svima.

Svi znamo da šećer nije najbolji put do dobrog zdravlja, no prilično je teško posve ga se odreći. Uostalom neke slatke stvari, poput kolača ili sladoleda mogu biti dio zdrave prehrane. Tajna je u tome da ne pretjerujete s unosom šećera. No, kako ćete znati da niste pretjerali ako ne brojite baš svaki gram šećera? Tako da se riješite dodanog šećera, a to je, baš kao što mu ime govori, šećer koji je dodan u hranu i pića, primjerice u kekse, energetske napitke i gazirana pića, ali i u industrijske umake. Taj šećer je drugačiji od onog koji je prirodno prisutan u voću, povrću, cjelovitim žitaricama i mlijeku. Evo znakova koji vam govore da takvog dodanog šećera ima previše u vašoj prehrani.

1. Debljate se (naročito u području struka)

Previše kalorija uvijek dovodi do debljanja, no s namirnicama koje obiluju šećerom je najlakše pretjerati jer se sladak okus sviđa gotovo svima. Višak šećera u krvi prvo se pretvara u oblik za skladištenje, koji se naziva glikogen, u mišićima i jetri. Kad zalihe glikogena dosegnu maksimalni kapacitet, glukoza koja je preostala se pretvara u trigliceride ili nezdrave masti. S vremenom se te masti mogu nataložiti oko vitalnih organa kao što su srce, jetra ili gušterača, što povećava vaš opseg struka i, uz to, povećava rizik za razvoj kroničnih bolesti, poput srčanih i krvožilnih bolesti, metaboličkog sindroma ili hipertenzije. Kao da to nije dovoljno, previše dodanog šećera može uzrokovati i hormonalne promjene koje mogu poremetiti prirodnu regulaciju apetita. Konzumiranje prevelike količine fruktoze (vrsta šećera prisutna u mnogim vrstama procesirane hrane i pića) u nekoliko je istraživanja povezano sa smanjenjem razine leptina – hormona koji pomaže u smanjenju apetita.

2. Razina energije vam pada tijekom dana

Kad konzumiramo previše dodanog šećera, naročito ako pritom ne unosimo dovoljno proteina, masti i vlakana, ubrzano se luči inzulin kako bi pomogao u stabilizaciji razine šećera u krvi. Naglo povećanje lučenja inzulina dovodi do jednako brzog pada razine šećera u krvi, s obzirom na to da taj hormon ima zadatak da uklanja višak glukoze iz krvi. Posljedica cijelog tog događanja je da prvo dolazi do naglog povećanja razine energije, nakon kojeg još brze dolazi do pada razine energije. Kako biste izbjegli takvo naglo dizanje razine energije i pad koji slijedi, što se događa nakon konzumacije slatkog, dajte prednost ugljikohidratima koji uzrokuju kontinuiran postupan rast razine šećera u krvi, poput voća, povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica. Prirodni šećeri prisutni u tim namirnicama vežu se uz vlakna i sporije se probavljaju te stoga sporije podižu razinu šećera u krvi. Te namirnice će vam dati dugotrajniju, održivu razinu energije.

3. Na koži se javljaju problemi

Prehrana je rijetko kada jedini uzrok pojave akna, no šećer i rafinirani ugljikohidrati sigurno mogu potaknuti njihov nastanak. Istraživanja su pokazala da prehrana s malim udjelom šećera, odnosno ona koja obiluje namirnicama poput povrća, mahunarki i zobenih pahuljica može pomoću u ublažavanju problema akna. Takozvana nisko-glikemijska prehrana, ona iz koje su isključene namirnice s dodanim šećerima, pomaže u smanjenju lučenja sebuma na površini kože, a prekomjerno lučenje sebuma poznato je kao rizičan faktor za pojavu akna. Treba spomenuti i da visoka razina inzulina u krvi potiče lučenje hormona rasta koji sa svoje strane također povećava lučenje sebuma, kao i lučenje androgena i nekontroliran rast stanica.

4. Stalno čeznete za slatkim

Konzumiranje slatkiša obično izaziva ugodan osjećaj u tom trenutku pa zbog toga stalno želimo još više slatkog i još i još. Postoji objašnjenje za to jer se prekomjerna konzumacija šećera povezuje s prekomjernom aktivnošću neuralnih veza za osjećaj nagrade i užitka. Kad te veze postanu pretjerano stimulirane, u nama raste želja da pojedemo sve slatko što je pred nama jer to povezujemo s užitkom. Zbog toga se konzumacija slatke hrane često povezuje s euforičnim učinkom kakav na organizam imaju droge. Hormoni dobrog raspoloženja, serotonin i dopamin, se luče u mozgu kad jedemo slatkiše te kao posljedicu toga imamo privremen osjećaj sreće i smirenosti. Vrlo je uobičajena pojava postati na neki način ovisan o tom osjećaju ugode koji imamo nakon konzumiranja slatkog. Ta ovisnost s vremenom dovodi do prave pravcate žudnje za slatkim koju je vrlo teško kontrolirati, naročito u situacijama kad smo pod stresom, umorni ili preplavljeni osjećajima, zato što znamo da će nam slatko pomoći da se trenutačno osjetimo bolje.

5. Krv vam šalje znakove upozorenja

Kronična prekomjerna konzumacija dodanih šećera može dovesti do otpornosti na inzulin, a to može dovesti do razvoja dijabetesa. Kako biste provjerili koliko dodani šećeri utječu na vaše zdravlje, možete napraviti krvni test za provjeru razine glukoze u krvi i za hemoglobin A1c te za razinu triglicerida i inzulina u krvi. Hemoglobin A1c je krvni test kojim se mjeri prosječna razina šećera u krvi tijekom dva do tri mjeseca pa je to precizniji test za provjeru glikemijske kontrole. Razina triglicerida može vam dati informaciju da konzumirate previše dodanih šećera jer, kao što je spomenuto ranije, višak šećera se može pretvoriti u trigliceride.

Na deklaracijama proizvoda dodane šećere možete pronaći pod raznim nazivima, primjerice šećer od šećerne trske, med, visoko fruktozni kukuruzni sirup, sirup od smeđe riže, melasa, agava i drugim.