Evo što izvješće kaže, koje su najveće greške u prehrani zbog kojih se povećala smrtnost povezana sa prehranom:

Nedovoljno orašastih plodova i sjemenki

Najveći nedostaci u optimalnom unosu zabilježeni su za orašaste plodove i sjemenke, navodi se u priopćenju, a pokazalo se da unesemo samo 12 posto preporučene dnevne doze. Studija kaže da bi idealno bilo 21 gram dnevno, a prosječni je unos svega 3 grama dnevno. Naime, orašasti su plodovi izvrstan izvor proteina, vlakana, zdravih masti i vitamina.

"Umjesto da jedete hranu s nezdravim zasićenim mastima, pokušajte ju zamijeniti sa šakom orašastih plodova", preporučuju iz Mayo Klinike.

Premalo mlijeka

Prema novoj studiji, dnevno unesemo u prosijeku 16 posto preporučene količine mlijeka (idealno bi bilo 435 grama u danu).

Konzumiranje punomasnog mlijeka i drugih punomasnih mliječnih proizvoda povezano je s manjim rizikom od pretilosti. Osim toga, punomasno mlijeko može djeci pomoći da učinkovitije apsorbiraju vitamin D, a opće je poznato da je usko povezano s jačim kostima.

Premalo cjelovitih žitarica

Njihov je prosječni unos prema ovoj studiji 29 grama u danu, a idealno bi bilo unijeti 125 grama dnevno.Konzumacija dovoljne količine cjelovitih žitarica usko je povezana sa smanjenjem rizika od srčanih bolesti, boljim zdravljem probavnog sustava, i pomoći u kontroli težine.

Cjelovite žitarica su inače smeđa riža, ječam, zob, a puni su ih kruh od cjelovitog pšeničnog zrna, tjestenina od cjelovite pšenice i kokice.

Previše soli, slatkih pića i obrađenog mesa

Vjerojatno ste čuli za brojne posljedice pijenja previše slatkih i gaziranih sokova, a neke od njih su povećanje tjelesne težine, dijabetes i propadanje zuba. Povezuje ih se i s moždanim i srčanim udarom, demencijom i povećanjem težine. Previše natrija pak može uzrokovati visoki krvni tlak i srčani udar, a prerađeno meso može povećati šanse za dijabetes, bolesti srca i neke vrste raka.