Lifestyle

psihologija

Od izbijanja virusne epidemije imate lude snove? Niste jedini

Od izbijanja virusne epidemije imate lude snove? Niste jedini
shutterstock

U stanju pripravnosti kakvo je ovo, naše tijelo reagira češćim buđenjem i preskakanjem iz faza sna, zbog čega su češće noćne more i stres, ali i veće sjećanje na snove.

Možda ste primijetili da su vam snovi u posljednje vrijeme pomalo neobični i definitivno nisu dio vašeg normalnog uzorka spavanja. Mnoštvo čimbenika može utjecati na vaš san i uz okidače kao što su stres i gubitak rutine vezan uz epidemiju, kao i veće količine alkohola, ne čudi što se mnogima priroda njihova sna promijenila.

"Stres umanjuje količinu kvalitetnog sna, a ako ne spavate dovoljno kvalitetno, stres u budnom stanju doživljavate intenzivnije", objašnjava Roxanne J Prichard, profesorica neurologije i psihologije na Sveučilištu St Thomas.

To je zapravo evolucijska prilagodba, jer ljudi u stanju pripravnosti kao što je primjerice rat, ne mogu spavati bezbrižno 10 sati jer time mogu ugroziti svoj život. Na sličan način na nas utječe i prijetnja trenutne pandemije.

Ipak, dok vas prekinuto spavanje može čuvati u ratnom području, ima vrlo malo koristi protiv oku nevidljivom patogenu koji obara svijet.

Da bismo razumjeli zašto stres može utjecati na frekvenciju i živost naših snova, prvo moramo napraviti kratko preispitivanje ciklusa spavanja, piše 24sata.

Svake noći kada pravilno spavamo krećemo se kroz četiri faze: spavanje 1, 2, 3 i REM (brzi pokret očiju). Općenito govoreći, jednom ciklusu je potrebno 90 do 110 minuta prije ponovnog pokretanja. Prvih nekoliko ciklusa ima kraću fazu REM-a, ali oni postaju duži sa svakim ponavljanjem. Zbog toga se možete osjećati kao da više sanjate kad dulje spavate.

Stres može otežati spavanje, za početak našim mozgovima koji obrađuju sve uznemirujuće podatke koje primaju tijekom dana. Osim toga, može povećati i frekventnost noćnih mora i koliko se često budimo po noći.

Ova dva simptoma su nesretna kombinacija jer kad se više puta probudimo nakon sanjanja, možemo se sjetiti više svojih snova i oni imaju veću sposobnost utjecaja na naše mentalno stanje sljedeći dan.

Kad se stalnom prebacujemo između REM-a u budnosti, a ne REM-a i non-REM-a, više se sjećamo svojih snova i opisujemo spavanje kao nemirnije. Budući da je sadržaj snova često prožet negativnim emocijama, tog se sjećamo i sljedeći dan. Također, san niže kvalitete povećava vjerojatnost lošeg raspoloženja sljedećeg dana.

Ne možete zaspati? Uz ovaj trik 'gotovi' ste za 60 sekundi

Radi se o tzv. "4-7-8" metodi koja učinkovito pomaže ljudima koji imaju problema sa spavanjem. Navodno pomaže da se utone u sam u samo jednoj minuti. Osmislio ju je doktor Andrew Weil, a radi se zapravo o brzom opuštanju tijela.

Evo što trebate napraviti:

Udišite polako kroz nos 4 sekunde.
Zadržite dah 7 sekundi.
Izdišite polako 8 sekundi.

Postupak ponavljajte sve dok ne zaspete, a prosječno je dovoljno svega nekoliko puta. Ipak, ako ste prije spavanja bili vrlo aktivni, trebat će vam malo više vremena.


Reci što misliš!