Živimo u doba kad se svaka vaša aktivnost na internetu bilježi i prati, bili vi toga svjesni ili ne. Globalne tvrtke raspolažu vašim podacima i dijele ih s drugim tvrtkama

Ukoliko ne želite da raspolažu na taj način s vašim podacima, morate osobno to zatražiti od tvrtki, piše Tim Herrera za NY Times.

Kaže kako ga je inspirirala reportaža kolegice Kashmire Hill koja je pisala o tvrtki Sift. Ona prikuplja vaše podatke o potrošnji i svrstava vas u tajnu potrošačku ljestvicu.

- Kao potrošači, svi smo na toj ljestvici. Skriveni bodovi određuju koliko dugo čekamo na liniji kad zovemo neku tvrtku, vraćamo li kupljene stvari u trgovinu, koji tip usluge naručujemo. Loši rezultati šalju vas na začelje ljestvice, a visoki bodovi omogućuju vam elitni tretman, piše Hill. Herrera i ona kažu kako su ostali zatečeni razinom intimnosti podataka koje se prikupljaju.

- Znam da nas prate na začuđujuće načine, no šokiralo me kad sam dobila na uvid 400 stranica dosjea o sebi iz tvrtke za koju nikad nisam čula. Bilo je bizarno gledati što sam naručila iz indijskog restorana prije tri godine, a uznemirila me i činjenica da su ondje imali sve privatne poruke koje sam slala ljudima kroz uslugu Airbnba. Vjerujem kako nitko osim Airbnba ne bi mogao imati te podatke, nastavila je ona.

Nije tajna da nas slijede kad smo online. Svi smo toga svjesni i većina ljudi reći će kako im se na društvenim mrežama pojavljuju nevjerojatno specifični oglasi ili ih tijekom surfanja slijedi targetirani oglas nekog drugog servisa.

- Uređaji povezani s internetom također se koriste sve više u svakodnevnom životu, pa tako imamo smart TV, smart hladnjak, smart perilicu. Kako raste povjerenje prema smartphoneu, stvaramo sve više podataka o sebi - objašnjava tehnolog Bennett Cyphers iz neprofitne organizacije Electronic Frontier Foundation koja zastupa i štiti privatnost potrošača na internetu.

- Sve je više podataka koji se mogu povezati i stvoriti profil ili se mogu prodati nekome drugome. Ljudi ne shvaćaju da automobil sakuplja podatke o njihovom kretanju i šalje ih na neki server. O tome ne razmišljaju, dok tvrtke s druge strane itekako o tome vode računa. Informacije se dijele na opasan način i za to nitko nije odgovoran, osobito u SAD-u - kazao je on.

Koga briga? Ionako ništa ne skrivam

Svi smo u rečenicu često čuli ili možda i sami izrekli.

- Tu izjavu čuo sam jedino od ljudi koji ne razumiju razmjere ovog problema. Razni načini prikupljanja informacija omogućuju predstavnicima vlasti i policiji da dođu do informacija bez valjanog naloga. Pojedine tvrtke prodaju informacije izravno policiji ili imigracijskom uredu. To je u najmanju ruku jezivo. Omogućuje manipulacije oglašivačke industrije te slanje političkih poruka puno lakše, a glasnici pritom nisu odgovorni. Omogućuje diskriminatorno oglašavanje bez posljedica, a u najgoroj situaciji može stvarne ljude dovesti u stvarnu opasnost - upozorava Cyphers.

Čini se ipak da nije sve tako crno te da se stvari pomalo popravljaju. Zbog nedovoljne zaštite privatnih podataka na Facebooku analitička kompanija Cambridge Analytica dobila je, kroz neovlašteno prikupljanje, podatke o čak 87 milijuna korisnika ove društvene mreže. Skandal Cambridge Analytica ipak je osvijestio javnost i pokazao najgoru stranu industrije.

To je, smatra Cyphers, potaknulo zakonodavce da priznaju postojanje problema i krenu raditi na njihovom rješavanju. Tako su u Europi GDPR, a u SAD-u, primjerice, California Consumer Privacy Act doveli do bolje zaštite korisnika. No još je dalek put do privatnosti.

- Sve dok možete zaraditi na nečemu što radite, a to nije ilegalno, uvijek će se naći netko tko će to raditi, kaže Cyphers.

Što mogu učiniti?

Prije svega, trebate biti oprezni oko podataka koje nekome dobrovoljno dajete.

- Ne pristajte na to da predate podatke osim ako baš morate. Ako u trgovini zatraže vašu e-mail adresu, odbijte ih. Kada Facebook traži da uploadate kontakte, nemojte to učiniti. Ako kupujete proizvode, ne koristite karticu vjernosti nego plaćajte gotovinom, savjetuje Hill.

S njom se slaže i Cyphers koji ističe da se uvijek morate pitati za što točno određena tvrtka treba vašu e-mail adresu i kako je mogu koristiti online.

- Možete lagati. Nije nezakonito napisati lažnu e-mail adresu ili lažni telefon, pa čak i lažno ime za većinu usluga koje koristite. Nema nikakvog razloga da od vas traže takve podatke, pa nema ni razloga da im ih vi predate - savjetuje on.

Osim pojačanog opreza kad predajete podatke, postoje neke stvari koje možete poduzeti u vezi podataka koji su već online. Među najboljim načinima za isključivanje praćenja oglašivača je posjet običnoj web stranici simpleoptout.com. Ona pruža linkove na najpopularnije online destinacije koje vas sigurno prate i dok ovo čitate. Među najvećima koje trebate isključiti svakako su:

- OptOutPrescreen.com

- PayPal

- Spokeo

- Visa

- Lexis-Nexis

- WhitePages.com

- Apple

- Yahoo

- Amazon

- Microsoft

- Verizon

- AT&T

- Chase

- YouTube

- Comcast Xfinity

- Google

- Bank of America

Dodatno, provjerite i kako ove društvene mreže koriste vaše podatke:

- Facebook

- Twitter

- LinkedIn

- Reddit

Možete nabaviti i ekstenzije koje ćete instalirati na svoj web browser kako bi onemogućili online praćenje. Iz EFF-a  stvorili su dva alata koje možete instalirati: Privacy Badger i HTTPS Everywhere, a preporučuju ekstenziju uBlock Origin.Objavili su i vodič Surveillance Self-Defense gdje možete doznati sve o dodatnim načinima kako se zaštititi.

Dodatno, za surfanje koristite Mozillu.

- Zaštita je proces koji nikad ne prestaje i zahtijeva stalnu budnost. No svaki od ovih koraka mogao bi biti korak vrijedan utroška vremena. I nipošto se nemojte uljuljkati u san da je sve pod kontrolom te da ste sigurni. Voljela bih reći da sam zbog svega promijenila svoj način ponašanja. No postalo mi je jasno da nakon svega jednostavno ne možete u potpunosti zaustaviti prikupljanje podataka. Na kraju dana, malo toga možemo poduzeti mi kao pojedinci. Promjena treba biti sistemska i omogućiti nam kontrolu nad našim podacima, zaključila je Hill.