Studija koja je koristila podatke iz više od 130 zemalja zaključuje da konzumiranje riže može zaštititi od debljanja. Tim istraživača, koji je radio na studiji došao je do ovakvog zaključka nakon provjere širokog spektra faktora.

Debljina u zapadnom svijetu i šire konstantno raste. Smatra se da je debljina u zapadnim zemljama gotovo dostigla svoj vrhunac, ali da nastavlja svoj rast u zemljama sa srednjim i slabijim prihodima.

Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), 39,8 posto ljudi u SAD spada u grupu pretilih. U Japanu, međutim, taj broj iznosi samo 4,3 posto, kažu u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO).

Postoji čitav niz faktora koji bi mogli utjecati na ovako veliku razliku. Zapadne zemlje imaju prilično drugačiju vrstu prehrane u odnosu na istočne zemlje. Ono što je u osnovi zajedničko za istočne zemlje, čija je stopa pretilosti niska, jest riža.

Istraživači sa "Doshisha Women's College of Liberal Arts" u Kyotu u Japanu odlučili su bolje proučiti globalnu razliku. Nedavno su svoja otkrića predstavili na Europskom kongresu o pretilosti (ECO2019) u Glasgow u Velikoj Britaniji.

Globalni pogled na potrošnju riže

Da bi istražili ovako veliku postotonu razliku u debljini, znanstvenici su uzeli podatke iz raznih zemalja. Otkrili su da su zemlje u kojima su ljudi prosječno konzumirali najmanje 150 grama riže dnevno, imali značajno nižu stopu pretilosti od zemalja u kojima su ljudi konzumirali manje od prosječne količine riže, oko 14 grama dnevno.

Istraživači su pokušali uzeti u obzir što više promjenjivih faktora, uključujući prosječan nivo obrazovanja, stopu pušenja, ukupne potrošene kalorije, novac potrošen na zdravstvo, postotak stanovništva starijeg od 65 godina i bruto domaći proizvod po glavi stanovnika.

Svi ovi promjenjivi faktori bili su značajno niži u zemljama čiji su stanovnici konzumirali najviše riže; međutim, čak i nakon što su to analizirali, istraživači su otkrili da je pozitivan utjecaj riže na pretilost i dalje postojao.

Prema njihovim podacima, procjenjuje se da bi porast od samo 50 grama riže po osobi dnevno, mogao smanjiti globalnu pretilost za 1 posto. To je promjena sa 650 milijuna na 643,5 milijuna odraslih.

Utjecajna udruženja ukazuju na činjenicu da je stopa pretilosti niska u zemljama koje jedu rižu kao osnovnu hranu. Zbog toga, japanska hrana ili prehrana u azijskom stilu, zasnovana na riži, može pomoći u sprečavanju pretilosti.

Vodeći istraživač profesor Tomoko Imai misli da su uzrok tome biljna vlakna koja stvaraju osjećaj sitosti i samim tim spriječavaju prejedanje.

Različite vrste riže imaju različite efekte na organizam

Bijela riža sadrži mnogo više vlakana nego manje obrađene vrste. Koliko vlakana netko konzumira može biti ključan faktor u riziku od pretilosti.

Također, meta-analiza objavljena u BMJ 2012. godine sagledala je odnos između bijele riže i rizika od dijabetesa tipa 2.

Njezini autori su zaključili da: "Veća potrošnja bijele riže povezana je sa značajno povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2, posebno kod azijske, kineske i japanske populacije."

Druga studija koja je obuhvatila više od 10.000 odraslih Korejaca otkrila je da je prehrana usredotočena na bijelu rižu povezana s pretilošću.

S druge strane, integralna riža čija se ljuska ne skida kao što je to slučaj kod bijele riže, ima veliku nutritivnu vrijednost.

Ona sadrži vitamine B1, B2, B3, B6, B12, minerale i protein, zatim, monozasićene i polizasićene masti kao i biljna vlakna.

Sama jezgra riže sadrži složene ugljikohidrate i pozitivno utječe na metabolizam i probavu i stvara dugotrajan osjećaj sitosti, što ukazuje na to da je pogodna za skidanje kilograma.

Ako bi takva jeftina, lako dostupna hrana kao što je riža, mogla igrati i malu ulogu u borbi protiv pretilosti, vrijedi pokušati.