
Iako se mnogi od mora često šale s kopnenjacima da im je jedina poznata riba ona s roštilja, i među Dalmatincima poznavanje ribljih vrsta često je ograničeno. Posjetitelji ribarnica u priobalju priznaju da ribu jedu rijetko, a još rjeđe znaju što točno kupuju.
U Zadru su odlučili reagirati – edukacijom kupaca. Na glavnoj gradskoj ribarnici predstavili su 27 podvodnih fotografija morskih životinja kako bi stanovnici Jadrana bolje upoznali vrste koje se često nalaze na peškarijama. Autor izložbe i ekolog Đani Iglić ističe: „Moramo biti svjesni da prosječan čovjek u Dalmaciji jako malo zna o vrstama koje žive u moru i kako izgledaju u prirodi.“

Kupci su u razgovoru za RTL Danas pokazali različite stupnjeve poznavanja. Neki prepoznaju ribe, ali ne znaju točne nazive:
- Ana Perić: „Ovo je podlanica.“ – ispravljeno u „pic“.
- Josip Franzotti, iskusni kupac: „Podlanice, moli, lignje, arbuni… sve riba s koće. Oslić ili mol mi to zovemo, a mali su moleti.“
- Mario Gobin: „Podlanice, cipli, to bi zna, ali ovo stvarno ne znam što je.“
Ribarnica planira dodatnu interaktivnost – iduće godine zidovi će biti ispunjeni fotografijama i edukativnim sadržajem, a bit će otvoren i degustacijski kutak gdje će posjetitelji moći pripremiti kupljenu ribu. Tomislav Letinić, direktor Gradskih tržnica Zadar, kaže: „Bit će i kutak gdje se sve ono što se kupi može skuhati i pojesti.“

Iako edukacija ide naprijed, problem niske potrošnje ribe ostaje. Iskusna trgovkinja Sandra Miočić objašnjava da ljudi često biraju meso jer je cjenovno pristupačnije: „Plaće su male, ribu ljudi manje kupuju, ali mi se borimo da radimo i nadamo se boljem.“ Stalni kupac Mario Petani dodaje: „Za 10 eura uzmem liganja za mene i kćerku, dok za 20 eura mesa imam za 10 dana.“
Najpopularnija riba ostaje friška srdela, po cijeni od 5-6 eura, što je i najtraženija riba na ulazu u ribarnicu, ističe Miočić. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, potrošnja ribe u Hrvatskoj po glavi stanovnika zadnjih godina varira između 22 i 24 kilograma godišnje, što potvrđuje da riblja kultura još uvijek nije na razini mesa.
Sve je to dio plana za vraćanje kupaca na glavnu gradsku ribarnicu, nekada žilu kucavicu gradskog središta.






